Alzheimerovu bolest zasad nije moguće sigurno spriječiti, ali rizik od demencije može se smanjiti. Najviše se može učiniti brigom o krvnom tlaku, šećeru i kolesterolu, kretanjem, nepušenjem, zaštitom sluha i vida te aktivnim društvenim životom. Te mjere vrijede za svakoga, bez obzira na gene i obiteljsku povijest bolesti.
Što je Alzheimerova bolest
Alzheimerova bolest najčešći je uzrok demencije. U mozgu se nakupljaju bjelančevine beta-amiloid i tau, a živčane stanice postupno gube međusobne veze i propadaju. Promjene počinju godinama prije prvih simptoma. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji demenciju je 2021. imalo oko 57 milijuna ljudi, a Alzheimerova bolest uzrok je u 60 do 70 % slučajeva. Zbog starenja stanovništva procjenjuje se da će do 2050. oboljelih biti gotovo tri puta više.
Demencija nije normalan dio starenja. Povremeno zaboravljanje imena ili mjesta gdje ste ostavili ključeve često je, ali zaboravnost koja se pogoršava i ometa svakodnevni život treba pregledati.
Prvi znakovi
- zaboravljanje nedavnih događaja i razgovora, ponavljanje istih pitanja;
- teškoće s pronalaženjem riječi i praćenjem razgovora;
- gubljenje na poznatim mjestima i zbunjenost oko datuma;
- teškoće s planiranjem, plaćanjem računa ili poslovima koji su prije bili laki;
- promjene raspoloženja i ponašanja, povlačenje iz društva.
Čimbenici rizika
Na neke čimbenike ne možemo utjecati: rizik raste s dobi i nešto je veći ako su bolest imali roditelj, brat ili sestra. Najpoznatiji gen rizika je APOE ε4, koji povećava vjerojatnost bolesti, ali ne znači da ćete oboljeti. Više o genima pročitajte u tekstu Alzheimerova bolest i genetika.
Lancetova komisija za demenciju 2024. navela je 14 čimbenika na koje se može utjecati i procijenila da bi se na razini cijele populacije gotovo 45 % slučajeva demencije moglo spriječiti ili odgoditi. To ne znači da pojedinac sigurno izbjegava bolest, nego da mu se rizik smanjuje.
| Razdoblje života | Čimbenici rizika na koje se može utjecati |
|---|---|
| djetinjstvo i mladost | niže obrazovanje |
| srednja dob | oštećenje sluha, povišen LDL kolesterol, depresija, ozljede glave, tjelesna neaktivnost, šećerna bolest, pušenje, povišen krvni tlak, pretilost, prekomjerno pijenje alkohola |
| starija dob | društvena izolacija, onečišćen zrak, oštećenje vida koje se ne liječi |
Što možete učiniti
- Krvni tlak: mjerite ga redovito; komisija preporučuje da se od 40. godine sistolički (gornji) tlak održava na 130 mmHg ili niže.
- Kolesterol i šećer: provjeravajte LDL kolesterol i šećer u krvi od srednje dobi i liječite povišene vrijednosti prema dogovoru s liječnikom.
- Kretanje: budite tjelesno aktivni i u starijoj dobi; Svjetska zdravstvena organizacija odraslima preporučuje najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno.
- Pušenje i alkohol: prestanak pušenja koristi u svakoj dobi, a alkohol ograničite.
- Sluh i vid: provjerite sluh ako slabije čujete i koristite slušno pomagalo kad vam ga preporuče; liječite i oštećenje vida, primjerice mrenu.
- Raspoloženje: depresiju liječite, ne čekajte da prođe sama.
- Glava: nosite kacigu na biciklu i u sportovima s rizikom udarca.
- Mozak i društvo: učenje, čitanje, hobiji i druženje održavaju mozak aktivnim, a društvena izolacija povezana je s većim rizikom.
Prehrana bogata povrćem, voćem, mahunarkama, ribom i maslinovim uljem, poput mediteranske, čuva srce i krvne žile, a time vjerojatno i mozak. Za vitamine B i E, omega-3 masne kiseline i druge dodatke prehrani nije dokazano da sprečavaju demenciju, pa ih Svjetska zdravstvena organizacija u smjernicama iz 2019. u tu svrhu ne preporučuje. Nadoknada ima smisla kad je nedostatak, primjerice vitamina B12, potvrđen nalazom krvi.
Kada se javiti liječniku
Obiteljskom liječniku javite se ako vi ili vaši bližnji primijetite da je zaboravnost sve izraženija, da ponavljate ista pitanja, gubite se na poznatim mjestima ili teže obavljate poslove koji su vam bili laki. Dobro je da na pregled dođe i član obitelji koji može opisati promjene. Rani pregled važan je i zato što zaboravnost može imati uzrok koji se liječi.
Hitnu medicinsku pomoć pozovite ako se smetenost, otežan govor, slabost jedne strane tijela ili spušten kut usana pojave naglo. To su mogući znakovi moždanog udara, a ne Alzheimerove bolesti. Hitan pregled traži i naglo nastala smetenost kod starije osobe, koju mogu uzrokovati infekcija ili lijekovi.
Kako se postavlja dijagnoza
Liječnik razgovara s vama i članom obitelji, radi kratke testove pamćenja i mišljenja te traži krvne pretrage kojima se isključuju drugi uzroci tegoba. Slijedi pregled neurologa ili psihijatra i snimanje mozga CT-om ili magnetskom rezonancijom, a u specijaliziranim centrima i pretrage likvora ili PET snimanje.
Razvijeni su i krvni testovi koji mjere oblike bjelančevine tau, primjerice p-tau217, i amiloida. U SAD-u je 2025. odobren prvi takav test, namijenjen osobama od 55 godina naviše koje već imaju tegobe s pamćenjem, u specijaliziranoj obradi. Ti testovi ne služe za probir osoba bez tegoba. U Europskoj uniji su 2025. odobrena i dva lijeka protiv amiloida, lekanemab i donanemab, za ranu fazu bolesti kod pažljivo odabranih bolesnika, a o liječenju odlučuje neurolog.
Uloga laboratorija
Rutinske laboratorijske pretrage ne mogu predvidjeti ni potvrditi Alzheimerovu bolest. Specijalizirani krvni testovi opisani gore nešto su drugo: pomažu u obradi osoba koje već imaju tegobe, a ne služe za probir zdravih. Rutinske pretrage ipak pomažu na dva načina. Otkrivaju čimbenike rizika na koje se može utjecati: lipidni status pokazuje LDL kolesterol, a HbA1c prosječnu razinu šećera u krvi u posljednja dva do tri mjeseca. Kod tegoba s pamćenjem pomažu isključiti izlječive uzroke, poput nedostatka vitamina B12 ili smanjenog rada štitnjače, na koji upućuje TSH.
Genetski test gena APOE pokazuje sklonost, a ne dijagnozu, i ne mijenja preporuke za zdravlje mozga, koje su iste za sve. Stručna društva ne preporučuju rutinsko testiranje gena APOE kod osoba bez tegoba, pa o takvom testu najprije razgovarajte s liječnikom.
Krv se vadi bez naručivanja i bez uputnice u svim poslovnicama (popis je na stranici Kontakt), a cijene svih pretraga nalaze se u cjeniku usluga. Nalaze protumačite s liječnikom.
Česta pitanja
Može li se Alzheimerova bolest spriječiti?
Sigurno je spriječiti zasad ne možemo, ali rizik od demencije može se smanjiti. Najviše koriste briga o tlaku, šećeru i kolesterolu, kretanje, nepušenje, umjerenost s alkoholom, liječenje oštećenja sluha i vida te društvena aktivnost.
Postoji li test za Alzheimerovu bolest?
Ne postoji jedna pretraga koja sama postavlja dijagnozu. Liječnik je postavlja na temelju pregleda, testova pamćenja, krvnih pretraga i snimanja mozga. Genetski test APOE pokazuje samo sklonost, a novi krvni testovi koriste se u obradi osoba koje već imaju tegobe.
Pomažu li križaljke i „vježbe za mozak”?
Mentalna aktivnost povezana je s manjim rizikom, ali nije dokazano da ijedna igra ili aplikacija sama sprečava demenciju. Korisnije je biti aktivan na više načina: kretati se, družiti se i učiti nove stvari.
Ako je roditelj imao Alzheimerovu bolest, hoću li i ja oboljeti?
Ne nužno. Rizik je nešto veći zbog zajedničkih gena i sličnih životnih navika, ali bolest nije sigurna. Iznimka su rijetki obiteljski oblici koji počinju prije 65. godine, kod kojih je potrebno genetsko savjetovanje.
Pretrage koje možete obaviti u Poliklinici Analiza
Panel
Bez naručivanja i bez uputnice
Pretrage možete obaviti u bilo kojoj poslovnici Poliklinike Analiza, bez prethodnog naručivanja i bez uputnice liječnika. Ako niste sigurni koja vam je pretraga potrebna ili kako se pripremiti, javite nam se. Odgovorit ćemo vam e-mailom, telefonom ili putem WhatsAppa.
Telefoni: Split, Dugopolje 021 688 888 · Rijeka 051 309 309 · Šibenik 022 310 663 · Zadar 023 312 132 · Zagreb 01 2099 880