Laboratorijske novosti

Metode dijagnostike COVID-19 infekcije


Poliklinika Analiza je u svoj laboratorij uvela brzi dijagnostički test za odvojeno detektiranje IgM,  IgG antitijela specifičnih za SARS- CoV2 virus u uzorku seruma i plazme u svrhu profesionalne dijagnostike infekcije uzrokovane SARS-CoV-2 virusom po cijeni od 150,00 kn
Više informacija pozivom na 021 688 888

Širom svijeta jedan od ključnih čimbenika u borbi protiv širenja COVID-19 infekcije je testiranje. Važnost testiranja naglasila je i Svjetska zdravstvena organizacija sa zamolbom da se testira što veći broj osoba.

Nužnost testiranja u počecima pojave COVID-19 infekcije temeljila se na potrebi brzog otkrivanja i izoliranja oboljelih osoba te izračunavanja preciznih stopa infekcije i preživljavanja što je presudno za ispravno poduzimanje epidemioloških mjera. Kako je vrijeme prolazilo i kako je baza znanja o infekciji rasla uz osnovne postulate o važnosti testiranja nadovezala se i sve veća potreba za otkrivanjem asimptomatskih osoba, ali i osoba koje su preboljele infekciju i razvile imunitet.

U početku bolesti virus je prisutan u dišnom sustavu te ga je moguće dokazati u brisu nazofarinksa (nosni dio ždrijela) i/ili ždrijela izravnim molekularnim virološkim metodama u koje spada RT-PCR (real-time polymerase chain reaction). Na početku epidemije većina se zemalja oslanjala na RT-PCR testove jer su se oni najbrže razvijali.

RT-PCR vrlo je osjetljiva i specifična metoda i može dati pouzdanu dijagnozu prisutnosti virusne RNA već u roku od tri sata. Međutim za provođenje RT-PCR testova potreban je specijaliziran laboratorij, educirano osoblje ali potrebno je i vrijeme. Iako RT-PCR testiranje traje samo nekoliko sati, tome treba dodati vrijeme prikupljanja uzoraka, transport i obradu uzoraka, stoga može proći i nekoliko dana prije nego se rezultat sazna.

Druga skupina testova su serološki testovi kojima se određuje prisutnost antitijela na SARS-CoV-2 virus a pomažu u određivanju proširenosti virusa u populaciji.

Važnost seroloških testova temelji se na praćenju razvoja imuniteta kako kod asimptomatskih bolesnika (osoba je zaražena, ali ne pokazuje znakove bolesti) tako i kod osoba koje imaju jasnu kliničku sliku COVID-19 infekcije.

Postoje mnoge komponente virusa protiv kojih tijelo stvara različita antitijela. Neka antitijela su vrlo korisna i ubijaju virus ili zaustavljaju infekciju, a neka su manje korisna, jer se vežu na zajedničke dijelove virusa i ne pomažu u obrani organizma.

Ključni cilj ljudskih antitijela protiv SARS-CoV-2 virusa je takozvani S protein – „spike” na površini virusa, a serološkim testovima određuju se IgM, IgG i IgA antitijela. IgM antitijela su prva antitijela koja se javljaju kao odgovor na virusnu infekciju. Obično se pojavljuju krajem prvog tjedna od početka bolesti, znači tijekom akutne faze, a zatim nestaju. IgG antitijela pojavljuju se ubrzo nakon IgM antitijela, dosežu visoku razinu tijekom akutne faze bolesti, a nakon preboljenja bolesti njihova razina opada na niže vrijednosti te takva ostaju prisutna dulje vrijeme. IgA antitijela pokazuju sličnu pojavnost kao i IgM antitijela.

Iz navedenog je jasno da kod seroloških testova treba paziti na „timing“ testiranja kako preuranjeno testiranje ne bi rezultiralo lažno negativnim nalazima serologije, a osoba je zaražena.

Dodatno serološki testovi moraju se provjeriti na više različitih uzoraka, ne samo da bi se utvrdila točnost testiranja već i da bi se saznalo kada uzorak od početka infekcije postaje pozitivan i koliko dugo ostaje pozitivan nakon što se pacijent oporavi, jer svaka osoba stvara svoj jedinstveni skup antitijela.

Serološko testiranje temelji se na dvije metode: brzi imunokromatografski testovi te klasični laboratorijski imunoenzimski testovi. Brzi testovi koriste uzorak kapilarne krvi i rezultati se mogu očitati već kroz nekoliko minuta, dok se za klasične serološke imunoenzimske testove (ELISA) koristi uzorak venske krvi a rezultati se očitavaju kroz 3-4 sata.

Klikom na link saznajte kako ojačati imunološki sustav u vrijeme COVID-19 infekcija!

Iako se imunokromatografski testovi mogu obaviti i kod kuće a rezultati se očitavaju u vrlo kratkom vremenu (slično kao kod testova za trudnoću), s njima treba biti izuzetno oprezan. Kod ne potvrđenih i ne odobrenih testova može se pojaviti pozitivan rezultat iako osoba nema infekciju SARS-CoV-2 virusom jer možda ima antitijela protiv neke slične virusne komponente, ali isto tako može se očitati negativan rezultat samo zato što su linije slabije vidljive.

Od ostalih metoda spomenut ćemo i imunokromatografski test otkrivanja proteina virusa iz nazofaringealnog brisa u roku 10-15 minuta. Test još uvijek nije široko dostupan i ne pomaže nam u praćenju razvoja imuniteta. Trenutna hitna potreba za testovima potakla je razvoj čitavog niza novih inovativnih mikrobioloških ali i laboratorijskih testova.

Bez obzira koristili se molekularni ili serološki testovi svi testovi moraju biti validirani, a validacija je skup postupaka kojima provjeravamo točnost, odnosno pouzdanost testa.

I najvažnije, niti jedan od trenutno primijenjenih testova ne smijemo promatrati kao izolirani test i niti jedan test ne isključuje onaj drugi. Dok nam molekularne tehnike pomažu u otkrivanju novooboljelih, serološki testovi pomažu nam u praćenju osoba koje ili nemaju znakova bolesti ili su preboljele bolest.

Naravno kako vrijeme bude prolazilo važnost testova će se mijenjati i serološki testovi će postajati sve značajniji jer će nam pokazivati tendenciju usporavanja pandemije, razvoj i trajnost imuniteta što je temelj razvoja cjepiva i potrebe za procjepljivanjem populacije a sve u svrhu povratka normalnom načinu života.

Izvori:

  1. Corman VM et al. Detection of 2019 novel coronavirus (2019-nCoV) by real-time RT-PCR. Euro Surveill 2020; 25(3): 2000045.
  2. Xiao SY et al. Evolving status of the 2019 novel coronavirus infection: Proposal of conventional serologic assays for disease diagnosis and infection monitoring. Journal of Medical Virology 2020; 92(5): 464-7.