Unosom određene hrane mogu se pokrenuti geni

Nutrigenomika je dio genomike koja u svojim istraživanjima stavlja naglasak na naše prehrambene navike te kroz njihove promjene ili  poboljšanja pridonosi personaliziranoj prevenciji karcinoma, kroničnog umora, kardiovaskularnih bolesti… Više o ovoj temi možete pročitati u intervju kojeg je vodila novinarka  Jutarnjeg lista s mr. Marinom Bosotinom, vlasnikom Poliklinike Analiza i predsjednikom Hrvatske akademije za anti-aging medicinu.

Uloga gena u pojavi migrene

Genom osoba koje pate od migrene bogat je genima koji potiču razvoj trombocita, tvrde znanstvenici Children’s Hospital medicinskog centra iz Cincinnatija, USA … Trombociti su, kao što vjerojatno znate, tanke pločice u krvi koje sudjeluju u procesu zgrušavanja, odnosno zaustavljanja krvarenja u slučaju oštećenja krvnih žila. Što to znači u kliničkoj praksi? Uskoro bismo migrenu, pa čak i vrstu migrene,…

Intervju – Povezanost hrane i genetike

Povezanost hrane i genetike U izdanju časopisa “Zagreb moj grad” za listopad 2008. godine, objavljen je intervju s Marinom Bosotinom, mr.pharm. na temu “Povezanost hrane i genetike” Intervju – Mr. Pharm. Marin Bosotina Naslov: Povezanost hrane i genetike Promicanje medicinskih postupaka koji optimalno podižu kvalitetu života, tjelesno i duševno zdravlje, dugovječnost te postupaka koji usporavaju starenje, ublažavaju ili uklanjaju bolesti…

Živjeti u skladu sa svojim genima

U skladu sa svojim genima Tijekom stoljeća medicina je pokušavala liječiti. Danas je temeljni cilj spriječiti, a ne liječiti. (Pr J.Dausset, Nobelova nagrada za medicinu) Međunarodni projekt ljudskog genoma je okončan 2003. godine. Zahvaljujući njemu danas znamo broj (približno 30.000), strukturu i osnovnu ulogu naših gena. Divovski znanstveni korak je službeno otvorio početak genomske ere, koja karakterizira uporabu znanja o…

Genetska procjena razvoja karcinoma debelog crijeva

Karcinom debelog crijevaKarcinom debelog crijeva predstavlja jednu od najčešćih zloćudnih bolesti među stanovništvom razvijenog svijeta, ujedno je i jedan od glavnih uzroka smrtnosti sa vrlo zabrinjavajućom tendencijom rasta pojavnosti Podjednako se javlja kod osoba oba spola, a 90% slučajeva karcinoma javlja se kod osoba starijih od 50 godina. Lokalizacija karcinoma debelog crijeva je u donjem dijelu probavnog trakta, a može…

Genetska procjena razvoja karcinoma dojke

Karcinom dojkeKarcinom dojke najčešća je maligna bolest žena. Zahvaća jednu od osam žena, a broj oboljelih raste sa dobi. Prema novim podacima od karcinoma dojke u RH obolijeva oko 2300 žena. Uzrok nastanka karcinoma dojke još nije poznat. Jedan od glavnih čimbenika rizika je genetska obiteljska predispozicija. U preostale rizične faktore spadaju i učestali stresovi, prekomjerno konzumiranje alkohola, pušenje, prehrana…

Genetska procjena primarne prevencije kardiovaskularnog rizika

Kardiovaskularni rizikKardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvnih žila i predstavljaju glavne uzroke morbiditeta i mortaliteta u zapadnim zemljama a u sljedećem desetljeću mogu dosegnuti epidemijske razine. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da se broj osoba s kardiovaskularnim rizikom može udvostručiti od sadašnjih 300 milijuna, odnosno do 2020 godine taj bi se broj mogao povećati na 600 milijuna. Prema X reviziji…

Genetska procjena razvoja karcinoma prostate

Karcinom prostate najčešći je dijagnosticirani karcinom muškaraca u zapadnim zemljama svijeta, a po učestalosti drugi je uzrok smrtnosti muškaraca od karcinomskih bolesti. Vjerojatnost pojave oboljenja do 40 godine života iznosi 1:10 000, u razdoblju od 40 do 50 godine 1:100, a nakon 50 godine 1:10. Iako se radi o vrlo kompleksnoj bolesti pravi uzroci nastanka bolesti nisu do kraja razjašnjeni.…

Alzheimerova bolest I genetika

Neurodegenerativne bolestiAlzheimerovu bolest karakterizira progresivno odumiranje određenih moždanih stanica. Uzrok bolesti nije u potpunosti poznat. Određena genetička obilježja su jasno povezana sa značajno povišenim rizikom od razvoja bolesti. Ova obilježja uzrokuju nakupljanje abnormalno formiranih proteina i brojnih toksičnih molekula u nekim područjima mozga, poznatih pod nazivom slobodni radikali, koji oštećuju moždane stanice koje zatim polako propadaju. Alzheimerova bolest čini negdje…