Kad govorimo o uljima zamišljamo masne naslage zaostale u tanjuru poslije pečenja, ulje koje je ostalo poslije prženja iz fast food restorana, ulje za podmazivanja i slično. Potrudite se i zamislite žuto-zeleni mlaz koji nastaje iz istisnutih plodova masline, zamislite ulje prešano iz sjemenki suncokreta, ulje riba sjevernih mora i rijeka koje je prirodni antifriz – ulje koje je sudjelovalo u razvojnom skoku ljudske vrste, od primitivnih zajednica do civilizacija Perzije, Egipta, Maja, Grčke, Rima. Što daje moć tom ulju?

Esencijalne masne kiseline koje naš organizam ne može sam proizvesti!

Nažalost vremena su se od razdoblja industrijske revolucije dramatično promijenila, jer je i hrana, pa tako i ulje, zahvaćeno ciljem profita. Izgubila se stara navika prodaje ulja i mlijeka u malim mjericama od 100 ml, svaka dva do tri dana, od vrata do vrata. To ulje bilo je hladno prešano, ali nakon dva-tri dana dobilo bi neugodan miris koji je upućivao da kvaliteta tog ulja nije ono što se od njega očekuje.
Kada je industrijalizacija dobila maha, glavni cilj bio je iz sjemenki izvući što veću količinu ulja, produžiti mu vijek trajanja, ukloniti iz njega sve antioksidante, flavonoide, vitamine i minerale, te dobiti čisti, bezmirisni proizvod.
Međutim da bi se postigao taj cilj kemijsko-termičkim procesima, platila se visoka cijena po ljudsko zdravlje jer smo izgubili sve ono što je to ulje činilo esencijalnim za naš organizam.

I ne samo to! Dobili smo proizvod koji je tempirana bomba za naš organizam, koja čeka eksploziju u vidu karcinoma, autoimunih bolesti, smanjenoj imunološkoj otpornosti organizma. Sami smo stvorili vlastiti apsurd i začarani krug. U supermarketima kupujemo čisto ulje i koristimo ga u prehrani, istovremeno u ljekarni kupujemo vitamine i druge suplemente (vitamin E, karotenoide, bioflavonoide, antioksidante) koje smo zbog vlastitog komoditeta izbacili.

Zar ne bi trebali težiti izvornom, oporom ulju?!
Zahvaljujući onom istom evolucijskom skoku prepoznajemo da svoj život i zdravlje ne možemo prepustiti industriji i profitu, te se vraćamo prirodi i onom što su naši stari koristili i bili zdravi. Vraćamo se uljima koja su bogata esencijalnim masnim kiselinama. Gdje ih nalazimo? U istim onim biljnim sjemenkama za kojima je posegnuo i naš predak. O takvim mastima hoću da razmišljate kad izgovorite tu riječ.
Ta ulja bogata nezasićenim masnim kiselinama su novi gradivni materijal našeg mozga koji nas je i doveo tu gdje trenutno jesmo. Oni su osnova građe membrana naših stanica, hormona te spojeva koji reguliraju mnoge procese u organizmu kao što su i prostaglandini i leukotriena i eikosanoida.
Minimalno 15-20 % naše energije bi se trebalo dobivati iz masti, ali isključivo iz onih bogatih esencijalnim masnim kiselinama, a taj postotak može ići i do 60%.

Iz jedne knjige mi je ostalo u dubokom sjećanju – eksperiment iz 1900. kad su pse nakon izgladnjivanja nahranili isključivo proteinskom hranom. Psi su brže uginuli nego oni koji su i dalje bili bez ikakve hrane, a oni koje su dobili proteine zajedno s mastima u omjeru omega-6: omega-3, 2:1, su se tijekom nekoliko dana vratili u normalno stanje.
Esencijalne masne kiseline su vrlo osjetljive na temperaturu, lako oksidiraju u kontaktu s kisikom i zbog toga ih je potrebno čuvati u zatamnjenoj staklenoj ambalaži, te u frižideru (na +4 do +8), a po potrebi ih se može i zamrznuti kako bi im se produžio rok trajanja.
Treba uzeti u obzir da su omega-3 esencijalne masne kiseline pet puta kemijski osjetljivije od omega-6 masnih kiselina i zato one moraju biti znatno zastupljenije u našoj ishrani bogatoj obrađenom hranom.
Izbjegavajmo rafinirana ulja jer su procesom rafinacije uklonjeni liposolubilni fitonutrijenti: bioflavonidi, antioksidanti i proantocijanidi.
Znanstvenici još uvijek nisu odredili adekvatan omjer omega-6 i omega-3 esencijalnih masnih kiselina, iako je danas preporuka da taj omjer bude omega-6:omega-3, 4:1, da bi se izbjegli mogući deficiti bilo kojeg oblika omega masne kiseline.
Simptomi nedostatka omega masnih kiselina su mnogobrojni: usporeni rast, problemi učenja, sindrom probušenog crijeva, depresija.

Simptomi nedostatka omega-3 esencijalne masne kiseline: Simptomi nedostatka omega-6 esencijalne masne kiseline
  • Usporeni rast
  • Promjene ponašanja
  • Slabost
  • Slabljenje vida
  • Problemi učenja
  • Depresija
  • Hiperaktivnost, nemogućnost koncentriranja, poteškoće čitanja kod djece
  • Oslabljen mišićna koordinacija
  • Usporeno zarastanje rana
  • Paleće senzacije u mišićima ruku i nogu
  • Inzulinska rezistencija
  • Povišeni kolesterol i trigliceridi, lipoproteini, te fibrinogen
  • Povišen krvni tlak
  • Sklonost stvaranju ugrušaka u krvnim žilama
  • Upale tkiva
  • Sindrom probušenih crijeva
  • Alergije, autoimune bolest
  • Zadržavanje vode i pojava edema
  • Povećana sklonost razvoju tumora
  • Snižena energetska razina
  • Snižena razina testosterona, oslabljena funkcija štitne i nadbubrežne žlijezde
  • Pojava ekcema i drugih problema kože
  • Gubitak kose
  • Gubitak vode kroz kožu te pojava izrazite žeđi
  • Promjene ponašanja
  • Masna nakupljanja u jetri
  • Oslabljena funkcija bubrega
  • Osjetljivost na infekcije
  • Usporeno zarastanje rana
  • Sterilitet u muškaraca
  • Spontani pobačaji u žena
  • Stanja slična artritisu
  • Promjene ritma rada srca koje mogu dovesti do srčanog aresta
  • Povišeni kolesterol
  • Problemi kože, kose, noktiju

Esencijalne masne kiseline čine eritrocitne membrane elastičnijim i na taj način eritrociti bolje prolaze kroz uske kapilare i osiguravaju kisik i druge hranjive tvari svim stanicama. One optimiziraju proizvodnju hemoglobina, poboljšavaju funkciju štitne, nadbubrežne žlijezde, a pozitivno djeluju i na funkciju drugih endokrinih žlijezda. Esencijalne masne kiseline, reguliraju ekspresiju mnogih gena koji kodiraju stvaranje enzima uključenih u proces stvaranja energije, izgaranje masnoća kao i termoregulaciju. Štite i molekulu DNA od oštećenja, svojim antioksidativnim djelovanjem. Povećavaju kondiciju kod sportaša kao i brži oporavak nakon fizičkih napora. Prvi pozitivni efekt uzimanja esencijalnih masnih kiselina je upravo povećanje energije, i to već nakon 3 dana.

Doze esencijalnih masnih kiselina možemo odvojiti na terapeutske nadomjesne i to je doza od 1-5 grama, te doze kad esencijalne masne kiseline koristimo kao izvor energije. Količina tada uzetih esencijalnih masnih kiselina može iznositi i nekoliko desetaka mililitara. Određivanje prave doze bi se trebalo bazirati na rezultatima njihovog određivanja u svakoj individui i prilagođena ukupnoj ishrani. Treba voditi računa da se tijekom zimskih mjeseci preporučuju više, a u ljetnim dozama niže doze esencijalnih masnih kiselina, ukoliko se uzimaju u visokim dozama i koriste se kao izvor energije.

Ukoliko se javlja odbojnost prema uzimanju esencijalnih masnih kiselina treba smanjivati doze pa makar to bila i doza od jedne kapi dnevno, koju ćemo postepeno povećavati, prilagodbom organizma, jer nam upravo ta nepodnošljivost indirektno govori o intoksikaciji vjetre i njenoj nemogućnosti preuzimanja esencijalnih masnih kiselina po svoj prilici zbog zauzetosti detoksikacijom organizma sa nekim već unesenim toksinima.

Još iz osnovne škole nam je poznat račun da jedan gram ugljikohidrata daje 4 kalorije, a da jedan gram masti daje 8 kalorija, međutim kad uzimamo esencijalne masne kiseline one se ne koriste samo za proizvodnju energije, već za izgradnju stanica i proizvodnju hormona. S druge strane velika zastupljenost ugljikohidrata u prehrani (preko 50 %) tj. povećana koncentracija glukoze u krvi potiče zadržavanje vode u organizmu, te oticanje tkiva. Nevažno za priču o masnim kiselinama, ali važno za napomenuti – nedostatak inzulina uz povećanu razinu glukoze u krvi u drastičnim slučajevima do razvoja dijabetičke kome. S druge strane, višak oslobođenog inzulina hvata i deponira glukozu iz krvi u obliku u masnim stanicama, izazivajući žudnju organizma (posebno mozga) za šećerom koja se može manifestirati simptomima apstinencijske krize.

Na primjeru body buildera vidimo pozitivne učinke esencijalnih masnih kiselina. Body builderi koji su prije natjecanja uzimali diuretike kako bi izgubili naslage masti ispod kože i kako bi im mišići došli do izražaja, imali su nakon opetovanog uzimanja više zdravstvenih poteškoća, a evidentirani su i smrtni ishodi zbog promjena u elektrolitnom statusu i lošem utjecaju na kardiovaskularni sustav. Međutim koliko god apsurdno izgledalo, uzimanjem velikih količina esencijalnih masnih kiselina dolazi do gubitka masti.
Drugi primjer je kod pretilih osoba kod kojih dijete siromašne mastima nisu dale pozitivne efekte, jer su konstantno osjećali glad i potrebu za šećerima. Ugljikohidrati osim svog negativnog utjecaja (oslobađanje glukoze u cirkulaciju!) iniciraju proizvodnju inzulina koji nastoji oslobođenu glukozu dijelom pretvoriti u depoe masti. Idealna količina ugljikohidrata bi možda bila ona koju će naš organizam fizičkom aktivnošću potrošiti. S druge strane, uzimanje esencijalnih masnih kiselina u većim dozama, kontrolirano i za ciljanu skupinu, može dovesti do značajnog gubitka tjelesne težine u jednom tjednu.
Pozitivne učinke smanjivanja tjelesne težine esencijalne masne kiseline ostvaruju na način:

Pomažu bubrezima u procesu izlučivanja vode;

 

Generalno u svijetu vlada strah od masti, a pod utjecajem globalne medijske kampanje započete još u 80-ima forsira se prehrana bogata ugljikohidratima. Međutim, rezultat takvih prehrambenih navika je povećana pretilost za 15%. I u vrijeme Hipokrata su bile popularne dijete bogate mastima i proteinima, jer upravo takve dijete uz veće izgaranje i aktivnost organizma smanjuju i želju za hranom (apetit). S druge strane sve ugljikohidrate koje ne potrošimo taložimo u organizmu uz dodatnu aktivnost i potrošnju enzima, vitamina, minerala i hormona, u prvom redu inzulina.

Odmah treba napomenuti da prehrana bogata zasićenim mastima i proteinima, koja za doručak, ručak i večeru nudi pržena jaja, pečenu slaninu, a nastavlja s velikom količinom drugih masti, životinjskog i biljnog porijekla, nije prihvatljiva i sigurno vodi u bolesti tipa karcinoma, autoimunih bolesti, podložnosti infekcijama itd…
Kemijske zamjene za ulja isto tako nisu dobar izbor kao ni blokatori apsorpcije masti i spojevi koji ih zadržavaju na sebi i otklanjaju iz organizma jer vode gubitku i svih dobrih spojeva (u prvom redu liposolubilnih vitamina) izazivajući suhu kožu, gubitak energije, upale i autoimune bolesti.

Esencijalne masne kiseline smanjuju krvni tlak, opuštajući stijenke krvnih žila, normaliziraju ritam rada srca sprečavajući pojavu aritmija, smanjuju razinu fibrinogena, lipoproteina A, te kolesterola u serumu, jer se fitosteroli u crijevima kompetitivno natječu s kolesterolom i izbacuju ga van.
Pozitivno djeluju na gastrointestinalnu floru ubijajući Kandidu, a i poboljšavaju peristaltiku crijeva jer zadržavaju vodu, te tako sprečavaju pojavu zatvora (opstipacije).
Koža je najbolji indikator doziranja esencijalnih masnih kiselina jer upravo koža ih dobiva zadnja, a gubi prva. Koža je odraz i ogledalo stanja stanica u našem organizmu i zbog toga se nanošenje krema, pa čak i esencijalnih masnih kiselina, nikako ne preporučuje jer gubimo najboljeg indikatora stanja naših stanica. Dobro prilagođena doza esencijalnih masnih kiselina daje koži mekoću i baršunasti izgled.

Mozak je centar svega, a upravo esencijalne masne kiseline mozak najviše treba u obavljanju svojih funkcija. Novija istraživanja pokazuju da se i stanice mozga regeneriraju tijekom života.
Važnost esencijalnih masnih kiselina je posebno naglašena u razvoju mozga fetusa u utrobi majke kada dijete uzima esencijalne masne kiseline iz depoa majke, a poslije i dojenjem.

Statistički je dokazano da su neke bolesti 5-8 puta više zastupljene kod žena nego kod muškaraca, a među njima i depresija koja se pojačava kod žena sa brojem rođene i dojene djece. Je li upravo smanjenje rezervi esencijalnih masnih kiselina i ostalih esencijalnih suplemenata u tijelu majke, uzrok pojave depresije i drugih bolesti znanost još treba dokazati.
Smatra se da bi kod djece trebalo početi s korekcijom i unosom esencijalnih masnih kiselina nakon treće godine života. Terapija esencijalnim masnim kiselinama dobro djeluje na simptome autizma, Alzheimera i senilnosti.

Esencijalne masne kiseline treba miješati i koristiti s maslinovim uljem i ne zaboraviti prehranu na bazi ribe. Trebalo bi ih uzimati na prazan želudac i najbolje dodavati ih svakodnevnoj prehrani. Kako uzimanje esencijalnih masnih kiselina povećava energiju ne preporučuje se njihovo uzimanje prije spavanja, jer može dovesti do nesanice.
Konzumacija isključivo lanenog ulja s omegom-3 nije preporučljiva, jer dovodi do nedostatka omega-6 masnih kiselina što rezultira pojavom različitih simptoma: suhe oči, preskakanje srca, bolni zglobovi prstiju, tanka i lomljiva koža.Isto tako uzimanje samo omega -6 dovodi do promjena ponašanja, problema učenja, alergija.

U nabavu preparata s esencijalnim masnim kiselinama u obliku kapsula ili tekućem obliku (npr.ribljih ulja) ne smije se krenuti stihijski, kako uzimanje proizvoda neprovjerenih i atestiranih proizvoda može izazvati više štete nego koristi. Zbog globalnog zagađenja u biljkama i morskim organizmima se koncentriraju liposolubilne molekule kao to su vitamini ali i teški metali, pesticidi, herbicidi, organski spojevi i otapala, pa konzumacijom proizvoda sumnjive kvalitete prijeti opasnost od trovanja.

Zaključimo, esencijalne masne kiseline su glavni građevni materijal našeg organizma, membrana naših stanica koji definira naše zdravlje, intelektualne i fizičke sposobnosti i kao zadnje ali ne i najmanje bitno, naš izgled.

Težite zanemarivanju glavne filozofije industrije: što više to bolje. Ta filozofija možda i nije loša u nekim trenucima, ali nemojte dozvoliti da Vaš život i zdravlje postanu trenutak.
Postanite svjesni da naše tijelo gradimo s onim što jedemo.
Dozvolite da nas evolucijski skok odvede korak dalje, prema sretnijim i zdravijem životu!

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!