Stres, vjerni pratilac modernog načina života, igra veliku ulogu u održavanju zdravlja. Brige i pretjerani rad mogu dovesti do nezdravog načina života što uzrokuje još više stresa čime se stvara začarani krug iz kojeg s vremenom postaje sve teže izaći.
Primjerice, kad je osoba okupirana poslom i brojnim zadacima, najčešće poseže za nezdravom i štetnom hranom, uglavnom se oslanjajući na velike količine kofeina i šećera kako bi „izgurala“ dan. To je tužna, no gotovo svakodnevna priča svakoga od nas kojom se dugoročno gomila sve više stresa, a time i više problema, najčešće onih zdravstvenih.
Hrana i stres su međusobno usko povezani: hrana daje snagu, osjećaj kontrole i zadovoljstva koji su u vremenima stresa neophodni. Čovjek tada obično poseže za „hranom za utjehu“ koju obično odlikuju visoka kalorijska vrijednost i jednostavnost pripreme. No, takva hrana predstavlja i najgori mogući izbor jer uzrokuje osjećaj letargije te smanjuje sposobnost tijela da se bori protiv učinaka stresa.
Ali ne samo to, dugotrajna izloženost stresu može utjecati na povećanje vrijednosti krvnog tlaka i kolesterola, dok će uzrokovati i dodatne zdravstvene tegobe kao što su glavobolje/migrene, napetost u mišićima, ubrzano lupanje srca, probavni problemi, otežano disanje, napadaji panike, nesanica, prekomjerno stvaranje kortizola, smanjenje libida, gubitak kose te ukupno oslabljenje imunološkog sustava.
Nažalost, stres je nešto što ne možemo izbjeći, no svakako ga možemo kontrolirati u čemu hrana igra jednu od ključnih uloga. Ispravna količina hranjivih tvari koje unosimo nam može pomoći da se lakše suočimo i nosimo sa svakodnevnim izazovima.Pritom najbolje rješenje predstavlja hrana s malim udjelom masnoća, a bogata vlaknima i ugljikohidratima uz veliku količinu povrća i voća. Špinat, organska puretina, borovnice, sjemenke i avokado su neke od namirnica koje djeluju učinkovito u otpuštanju stresa. Takva će nas hrana umiriti, okrijepiti i pružiti hranjive tvari potrebne cjelokupnom imunitetu za pravilno funkcioniranje. Dakle, hranom se može kontrolirati stres i izbjeći da stres kontrolira ishranu.
Sljedeće što je vrlo važno je izbjegavanje preskakanja obroka. To obično činimo zbog nedostatka vremena ili zato što u svojoj preokupiran
No, postoji još jedan „trik“ za kojim često posežemo kako bismo zavarali želudac i održavali se budnima i usredotočenima, a to je kofein, čarobni štapić i pogonsko gorivo za mnoge. Umjerenost je ono što čemu trebamo težiti, a to se odnosi i na kofeinske napitke. Prevelika količina takvih napitaka će stvoriti ovisnost dok će istovremeno negativno utjecati na mozak i živčani sustav.
Posljednje, a možda i najvažnije, previše kofeina smanjuje količinu magnezija u tijelu, što je učinak jednak onome kojeg stvara sam stres. Dakle, još jedan začarani krug. Unos od 800-1000 mg magnezija dnevno pomaže pri održavanju smirenosti i opuštenosti te osigurava kvalitetan i dubok san. Studije su pokazale da će u borbi protiv stresa uvelike pomoći i tamna čokolada. Ukoliko si želite „zasladiti život“ i ujedno izbjeći stres, količina od 30 g tijekom dva tjedna će biti dovoljna i vrlo učinkovita.
Kako i kada promijeniti svoju ishranu i krenuti u borbu protiv stresa? Odmah! Odvojite nekoliko minuta za sebe, isključite svoj mobitel, pojedite kockicu tamne čokolade dok kuhate zeleni čaj u kojem ćete opušteno uživati dok smanjujete razinu stresa. A tih nekoliko minuta predstavlja odličan početak zdravijeg i mirnijeg života.
Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!
