Hormoni: Glavni pokretač stresa

U užurbanom ritmu današnjeg vremena, mnogim ljudima stres je pokretač života, a napetost i brzina dijelovi svakodnevne rutine, gdje i nakon prenatrpanog dana, navečer i dalje u glavi razrađuju listu novih obaveza za sutrašnji dan. Istina je, stres je postao dio svakodnevnice velike većine ljudi, zbog očekivanja okoline, ali i njih samih. Počeli smo vjerovati da je stres nešto normalno i da samo pod njim možemo funkcionirati. Zahvaljujući radu živčanog sustava, reakcije na stres kod svake osobe su individualne, zbog čega će jedni u stresnim situacijama biti negativni, otresiti, nezadovoljni, dok će drugi šutjeti do granica pucanja.

Iza psihičkih i fizičkih reakcija na stres stoji niz tjelesnih hormona.

Lučenje hormona stoji pod kontrolom osovine hipotalamus-hipofiza-kora nadbubrežne žlijezde.

Dominantni hormon koji nadbubrežne žlijezde luče u stresnim situacijama je kortizol, a svrha mu je mobilizacija tijela i osiguravanje energije potrebne za prevladavanje problema. Uz kortizol, nadbubrežna žlijezda luči i adrenalin, aldosteron te dehidroepiandrosteron (DHEA), hormone koji kontroliraju stvaranje i iskorištavanje energije u tijelu. Kortizol se luči najviše u jutarnjim satima, kada je naše tijelo najspremnije za različite aktivnosti, poslijepodne i navečer razina kortizola je niža, a poslije 20 sati značajno se smanjuje. Tijekom stresnih situacija, dolazi do porasta razine kortizola, što rezultira debljanjem, posebno gomilanjem visceralnog sala, pojačanim apetitom i žudnjom za slanom, slatkom ili masnom hranom, zadržavanjem vode, smanjenjem sposobnosti pamćenja i učenja, te oštećenjem imunoloških funkcija.

  • Stres Panel
  • KN990/
  • Supstrati:
    Glukoza (GUK)
    Specijalni proteini:
    Inzulin
    Hormoni:
    Kortizol x2 (8:00 h i 16:00 h)
    DHEA
    Prolaktin
    TSH
    FSH
    LH
    T3
    T4
    fT3
    fT4
    Testosteron
    Estrogen
    Progesteron

Međutim trajno povišena razina kortizola, dovodi do smanjenja razine dehidroepiandrosterona (DHEA). To se događa jer hormoni pregnenolon i progesteron sudjeluju u stvaranju kortizola na štetu DHEA-e. Omjer kortizol/DHEA je dobar biološki marker stresa i starenja. DHEA se sintetizira u kori nadbubrežne žlijezde, te ga se ponekad naziva prohormonom jer sudjeluje u sintezi drugih hormona a njegov nedostatak dovodi do gubitka koštane i mišićne mase, gubi se pubična i pazušna dlakavost, koža je suha i perutava, dolazi do poremećaja menstrualnog ciklusa te osoba postaje neotporna na stres. U novije vrijeme niska razina DHEA povezuje se i s nastankom reumatoidnog artritisa, ateroskleroze i Alzheimerove bolesti.
Kronična izloženost stresu na kraju dovodi do adrenalne iscrpljenosti. U tom stanju nadbubrežne žlijezde više uopće ne reagiraju na stres, a stanje karakterizira niski nivo kortizola i DHEA u organizmu. Kada nadbubrežne žlijezde prestanu raditi, nastaje kompletan poremećaj svih hormonskih procesa u organizmu.

Dugotrajna izloženost stresu utječe i na metabolizam spolnih hormona. U stalnom stresu tijelo proizvodi višak kortizola i ne ostaje dovoljno pregnenolona za proizvodnju progesterona. Bez progesterona, pod utjecajem visokog kortizola i DHEA, kod žena jajnici će proizvoditi više testosterona nego što je ženskom tijelu potrebno te dolazi do pojave akni, dlakavosti i cista u jajnicima. Nedostatak progesterona rezultirati će i porastom razine estrogena.

Kao odgovor na stresne situacije i štitnjača mijenja svoju aktivnost i dolazi do poremećaja razine TSH hormona. Promjena razine TSH očituju se i promjenom količine tiroidnih hormona (T3,T4). U podlozi ovog poremećaja ponovo se nalazi utjecaj kortizola koji povećava osjetljivost receptora štitnjače. Kortizol podiže stanični nivo glukoze koja skupa sa receptorima prima T3 iz krvi u stanice. U situacijama poremećene razine kortizola T3 ne ulazi u stanice. Niska razina kortizola dovodi do smanjene aktivnosti štitnjače, dok visoka razina blokira normalnu pretvorbu neaktivnih u aktivne forme hormona. Povišena razina kortizola ima i nepovoljan utjecaj na rad gušterače, jer tijekom noći povisuje razinu šećera u krvi. Povećana razina šećera u krvi podiže razinu inzulina, zbog koje se smanjuje inzulinska osjetljivost stanica za prijenos energije u unutrašnjost stanice, što dovodi do daljnjeg povećanja razine inzulina. Međutim ovaj proces ne može trajati beskonačno pa dugotrajna izloženost stresu na kraju dovodi do pojave inzulinske rezistencije.

S negativnim utjecajem kortizola, priča stresa i hormona nije završena jer paralelno sa stimulacijom kore nadbubrežne žlijezde, hipotalamus stvara i putem stražnjeg režnja hipofize oslobađa prolaktin. Prolaktin ima inhibirajuće djelovanje na produkciju TSH hormona, ali remeti i lučenje FSH i LH hormona odgovornih za pravilnu funkciju jajnika. I dok kod žena povišena razina prolaktina rezultira poremećajem menstrualnog ciklusa, kod muškaraca rezultira pojavom impotencije.
Iako se u kroničnom stresu, osoba nalazi u začaranom krugu loših emocija i lošeg tjelesnog stanja, ključni trenutak u rješavanju je određivanje razine hormona.


U poliklinici Analiza određuju se: hormoni hipofize (prolaktin – unutar 2h od buđenja, TSH, FSH, LH), hormoni nadbubrežne žlijezde (kortizol -u biološkom ritmu 8h i 16h; DHEA), hormoni štitnjače (T3, T4, fT3, fT4), inzulin i glukoza te spolni hormoni (testosteron, estrogen, progesteron). Rezultati su dostupni isti dan uz interpretaciju nalaza i savjete o promjenama životnog stila.

Umjesto posezanja za alkoholom, nikotinom, šećerom i kofeinom kao instant rješenjima, mudrije je provjeriti i izbalansirati hormone. Hormoni su poput orkestra kojim upravlja HHA osovina i poremećaj rada jednog, vodi poremećaju drugog. Uz balansiranje hormona, potrebno je provoditi redovitu tjelesnu aktivnost, pravilno se hraniti s unosom dovoljnih količina vitamina i minerala, uvesti uredan ritam spavanja ali i naučiti tehnike opuštanja.Samo na ovaj način opet ćete se ujutro probuditi sretni, s osjećajem da je svijet Vaš i kako nema tog problema koji privatno ili poslovno ne možete riješiti.

Postavite nam pitanje

English