Chronova bolest je kronična upalna bolest crijeva, još uvijek nerazjašnjene etiologije. Tipično zahvaća potpunu debljinu crijevne stijenke a najčešće se pojavljuje u najnižim dijelovima tankog crijeva tj. u ileumu i u debelom crijevu.

Chronova bolest je kronična upalna bolest crijeva, još uvijek nerazjašnjene etiologije.
Tipično zahvaća potpunu debljinu crijevne stijenke a najčešće se pojavljuje u najnižim dijelovima tankog crijeva tj. u ileumu i u debelom crijevu. Međutim upala može zahvatiti i cijeli probavni trakt, od usne šupljine do anusa.

Kod svakog pacijenta klinička manifestacija bolesti je specifična, ali upalne promjene su tipične i to najčešće nisu u kontinuitetu, nego se izmjenjuju segmenti “zdravog” i “bolesnog” crijeva (engl. skip lesions). To naime znači kako se dijelovi crijevnih vijuga ne zahvaćeni upalom izmjenjuju s onima zahvaćenim upalom.
U oko 35 % osoba s Chronovom bolesti zahvaćen je samo ileum, u oko 20 % samo debelo crijevo, dok je u oko 45 % zahvaćen zajedno ileum i debelo crijevo.

Ova bolest nešto je češća u žena, a pojavljuje se podjednako u zapadnim zemljama i u zemljama u razvoju. Većinom bolest počinje u dobi od 15-24 godine života.

Uzrok ove bolesti nije poznat, ali hipotetski postoje tri moguća uzroka uz genetsku predispoziciju (dokazan je NOD2/CARD 15 gen koji je smješten na 16. kromosomu i koji se smatra odgovornim za Chronovu bolest): poremećaj funkcije imunološkog sustava, infekcije i prehrana. Novija istraživanja sugeriraju da imunološki mehanizmi su doista presudni u razvoju ove bolesti kod predisponiranih osoba.

Tijekom 2006. godine objavljena su tri znanstvena članka (Science, 314:1461, 2006; J Exp Med, 203:2473, 2006; J Exp Med, 203:2485, 2006) u kojima bi genetička proučavanja mogla razotkriti patogenezu upalnih bolesti crijeva.

Izgleda da u procesu nastanka ovih bolesti glavnu ulogu ima proupalni citokin, interleukin 23 (IL-23), i niz proteina uključenih u kaskadu prijenosa signala potaknutih ovom molekulom. Ovo je bila novina jer se tijekom niza godina proučavanja upalnih bolesti crijeva glavnim uzročnikom nastanka bolesti smatran proupalni citokin IL-12. Naime, primjena neutralizirajućih protutijela usmjerenih na podjedinicu p40 interleukina 12 koči razvitak kronične upale crijeva u animalnom modelu Chronove bolesti.

Otkrićem interleukina 23 (IL-23; 2000. godine) shvatilo se da IL-12 nije jedini «krivac» nastanka bolesti. Naime, i IL-23 ima p40 podjedinicu koju također neutraliziraju ista protutijela.
Ovi podaci pokazuju da IL-23 započinje i održava stalnom upalu crijeva djelovanjem na prirođeni i limfocitima T posredovani imunološki odgovor organizma, a aktivni oblik Chronove bolesti povezan je s povećanim stvaranjem IL-12 i IL-23. Ciljano ukidanje aktivnosti IL – 12 i IL – 23 moglo bi biti obećavajuće kao mjera liječenja.

Klinička simptomatologija
Simptome bolesti dijelimo u dvije skupine: crijevne i izvan crijevne manifestacije bolesti

Crijevne manifestacije:

Osobe sa Crohnovom bolešću mogu biti pothranjene iz nekoliko razloga:

Klinička simptomatologija
Laboratorijske pretrage:

Sada su dostupni ELISA testovi ASCA IgG i ASCA IgA za kliničku primjenu u procjeni suspektnih upalnih bolesti crijeva uključujući Crohnovu bolest i ulcerativni kolitis. ASCA znatno više prevladava u Crohnovoj bolesti nego u ulcerativnom kolitisu ili u zdravih osoba. Preporuka je korisiti oba testa kako bi se dobila dobra specifičnost testa.

Prema objavljenim podacima u literaturi osjetljivost testa Ig G-ASCA u Crohnovoj bolesti je oko 76%, a za IgA-ASCA test oko 46%. Za oko 25 % bolesnika s Crohnovom bolesti dobivaju se negativni rezultati, zbog toga negativan rezultat ne isključuje postojanje bolesti. Bolja specifičnost za Crohnovu bolest dobije se kada se za oba testa Ig G- i IgA-ASCA dobiju pozitivni rezultati. Objavljeni su podaci da je u tom slučaju specifičnost 95-100%.

Do 70% bolesnika s Crohnovom bolesti u serumu imaju pozitivan nalaz na ASCA antitijela. Bolest tankog crijeva prisutna je u gotovo svih bolesnika s Crohnovom bolesti kod kojih su pozitivna oba antitijela Ig A-ASCA i Ig G-ASCA, ali nalaz za pANCA je negativan. Većina bolesnika mogu imati znakove opstrukcije tankog crijeva i bolest s perforacijom. Bolesnici s Crohnovom bolesti kod kojih su oba antitijela pozitivna izgleda da imaju agresivniji tip bolesti. Treba naglasiti da negativni test pANCA ili ASCA ne isključuje prisutnost i dijagnozu upalne bolesti crijeva. Pozitivni test osigurava postavljanje dijagnoze upalne bolesti crijeva i daljnju obradu bolesnika.

Liječenje Chronove bolesti:
Uz primjenu lijekova, koji smiruju upalu sluznice crijeva, kortikosteroidi, imunosupresivi i prehrana igra važnu ulogu u smirivanju bolesti i održavanja «mirnog» perioda.

Kao i kod većine bolesti prehrambene preporuke napravljene su na temelju podataka većine osoba oboljelih od Chronove bolesti

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!