Chronova bolest je kronična upalna bolest crijeva, još uvijek nerazjašnjene etiologije. Tipično zahvaća potpunu debljinu crijevne stijenke a najčešće se pojavljuje u najnižim dijelovima tankog crijeva tj. u ileumu i u debelom crijevu.
Chronova bolest je kronična upalna bolest crijeva, još uvijek nerazjašnjene etiologije.
Tipično zahvaća potpunu debljinu crijevne stijenke a najčešće se pojavljuje u najnižim dijelovima tankog crijeva tj. u ileumu i u debelom crijevu. Međutim upala može zahvatiti i cijeli probavni trakt, od usne šupljine do anusa.
Kod svakog pacijenta klinička manifestacija bolesti je specifična, ali upalne promjene su tipične i to najčešće nisu u kontinuitetu, nego se izmjenjuju segmenti “zdravog” i “bolesnog” crijeva (engl. skip lesions). To naime znači kako se dijelovi crijevnih vijuga ne zahvaćeni upalom izmjenjuju s onima zahvaćenim upalom.
U oko 35 % osoba s Chronovom bolesti zahvaćen je samo ileum, u oko 20 % samo debelo crijevo, dok je u oko 45 % zahvaćen zajedno ileum i debelo crijevo.
Ova bolest nešto je češća u žena, a pojavljuje se podjednako u zapadnim zemljama i u zemljama u razvoju. Većinom bolest počinje u dobi od 15-24 godine života.
Uzrok ove bolesti nije poznat, ali hipotetski postoje tri moguća uzroka uz genetsku predispoziciju (dokazan je NOD2/CARD 15 gen koji je smješten na 16. kromosomu i koji se smatra odgovornim za Chronovu bolest): poremećaj funkcije imunološkog sustava, infekcije i prehrana. Novija istraživanja sugeriraju da imunološki mehanizmi su doista presudni u razvoju ove bolesti kod predisponiranih osoba.
Tijekom 2006. godine objavljena su tri znanstvena članka (Science, 314:1461, 2006; J Exp Med, 203:2473, 2006; J Exp Med, 203:2485, 2006) u kojima bi genetička proučavanja mogla razotkriti patogenezu upalnih bolesti crijeva.
Otkrićem interleukina 23 (IL-23; 2000. godine) shvatilo se da IL-12 nije jedini «krivac» nastanka bolesti. Naime, i IL-23 ima p40 podjedinicu koju također neutraliziraju ista protutijela.
Ovi podaci pokazuju da IL-23 započinje i održava stalnom upalu crijeva djelovanjem na prirođeni i limfocitima T posredovani imunološki odgovor organizma, a aktivni oblik Chronove bolesti povezan je s povećanim stvaranjem IL-12 i IL-23. Ciljano ukidanje aktivnosti IL – 12 i IL – 23 moglo bi biti obećavajuće kao mjera liječenja.
Klinička simptomatologija
Simptome bolesti dijelimo u dvije skupine: crijevne i izvan crijevne manifestacije bolesti
Crijevne manifestacije:
- Bolovi u desnom donjem kvadrantu trbuha – Bol je često odraz opstruktivnih promjena, najčešće u završnom dijelu tankog crijeva. Opstrukcija je u početku prolazna karaktera zbog edema i spazma stijenke, a poslije trajna zbog nastalih suženja, pa uzrokuje zatvor
- Gubitak apetita i tjelesne težine
- Proljevi se mogu javiti u početnoj fazi, ovisno o lokalizaciji bolesti (kod upale debelog crijeva), no češće su posljedica kroničnih promjena koje dovode do smanjena apsorptivnog kapaciteta, razvoja sindroma kratkog crijeva, aktivne sekrecije vode i elektrolita bez odgovarajuće apsorpcije
- Fistule se vrlo često javljaju i smatraju se jednom od karakteristika bolesti. Fistule mogu biti između crijeva, crijeva i mokraćnog mjehura, crijeva i rodnice te crijeva i kože
- Pojava apcesa i porast tjelesne temperature
- Oštećenja jetre
- Pojava žučnih kamenaca znatno je učestalija negoli u prosječnoj populaciji.Izvancrijevne manifestacije:
- Anemija je česta komplikacija, a razlozi nastanka su gubitak krvi, nuspojava medikamentozne i kirurške terapije ili manjka prijeko potrebnih supstrata)
- Leukocitoza, trombocitoza i sklonost nastanku tromboembolijskih komplikacija odraz su kronične upale
- Koštano-zglobne promjene: uglavnom je riječ o artralgijama, migratornom artritisu i sakroileitisu
- Promjene kvalitete i gustoće kosti: osteopenija i osteoporoza nisu samo komplikacija bolesti, nego su vrlo česta komplikacija primjene medikamentozne terapije (kortikosteroidi)
- Oči: uveitis, retinitis, episkleritis i keratitis
- Kožne promjene mogu se javiti nodozni eritem i urtikarije. Moguća komplikacija je i aftozni stomatitis
- Infekcije mokraćnog sustava i nastanak mokraćnih kamenaca odraz su komplikacija same bolesti.
- Pothranjenost i zaostajanje u rastu; uz smanjen indeks tjelesne mase i hipoalbuminemije, čest je manjak vitamina (poglavito vitamina D i vitamina B12) te elemenata u tragovima.
Osobe sa Crohnovom bolešću mogu biti pothranjene iz nekoliko razloga:
- Gubitak apetita – nastaje zbog straha od hrane, mučnina, bolova u abdomenu ili promjene u osjetu okusa, pa se ne unosi dovoljno hrane
- U svim kroničnim bolestima se povećavaju energetske potrebe (povećan je bazalni metabolizam)
- Kod Crohnove bolesti dolazi do malapsorpcije proteina, masnoća, ugljikohidrata, vode vitamina i minerala, stoga, iako osoba dobro jede, neće se svi sastojci hrane iskoristiti
- Metabolizam proteina je također povećan a u toku bolest dolazi do gubitka proteina kroz upaljenu sluznicu crijeva – gubitak će biti veći što je veća površina crijevne sluznice zahvaćena bolešću
- Malapsorpciju žučnih kiselina i prekomjerni rast crijevne flore – žučne se kiseline slabo reapsorbiraju u oboljelom ileumu. U takvoj situaciji, žučne soli koje dolaze u debelo crijevo gdje izazivaju proljeve, a sa smanjenjem zaliha žučnih soli u tijelu (koje su inače dobro iskorištene) dolazi i do malapsorpcije masnoća. Pretjeran rast i razmnožavanje crijevne flore javlja se kod 30% osoba sa Crohnovom bolešću, bakterije tada troše vitamin B12, pri čemu dolazi do njegovog deficita
- Osobe koje pate od maldigestije ili su imale kirurški zahvat, dolazi do deficita vitamin D
- Deficit kalija se javlja zbog dijareje i povraćanja, ili nakon terapije određenim lijekovima (prednizon)
- Deficit magnezija uzrokovan je kroničnom dijarejom ili većom zahvaćenošću tankog crijeva, ili kod osoba kojima je odstranjen veći dio tankog crijeva
- Deficit kalcija je također čest i javlja se li samostalno ili je povezan sa deficitom vitamina D
- Kod pacijenata je vrlo čest i deficit željeza i cinka
Klinička simptomatologija
Laboratorijske pretrage:
- ubrzana sedimentacija
- leukocitoza
- anemija
- niska razina albumina u krvi
- povišene vrijednosti CRP-a (C-reaktivnog proteina)Radiološka dijagnostika:
- kolonoskopija s biopsijom uzorka sluznice crijeva
- irigografija (rendgensko snimanje s barijevom kašom)
- CT i MR također mogu pokazati radi li se o Chronovoj bolestiOd 1998 godine nakon izlaska preglednog članka R. L.Younga o ASCA biljegu u Crohnovoj bolesti, određivanje antitijela protiv sacharomyces cerevisae (ASCA) dobiva na sve većoj kliničkoj važnosti jer koliko god pomaže u dijagnostici Chronove bolesti, toliko nam pomaže u vrlo važnom razlikovanju Chrona od ulceroznog kolitisa.
Sada su dostupni ELISA testovi ASCA IgG i ASCA IgA za kliničku primjenu u procjeni suspektnih upalnih bolesti crijeva uključujući Crohnovu bolest i ulcerativni kolitis. ASCA znatno više prevladava u Crohnovoj bolesti nego u ulcerativnom kolitisu ili u zdravih osoba. Preporuka je korisiti oba testa kako bi se dobila dobra specifičnost testa.
Prema objavljenim podacima u literaturi osjetljivost testa Ig G-ASCA u Crohnovoj bolesti je oko 76%, a za IgA-ASCA test oko 46%. Za oko 25 % bolesnika s Crohnovom bolesti dobivaju se negativni rezultati, zbog toga negativan rezultat ne isključuje postojanje bolesti. Bolja specifičnost za Crohnovu bolest dobije se kada se za oba testa Ig G- i IgA-ASCA dobiju pozitivni rezultati. Objavljeni su podaci da je u tom slučaju specifičnost 95-100%.
Do 70% bolesnika s Crohnovom bolesti u serumu imaju pozitivan nalaz na ASCA antitijela. Bolest tankog crijeva prisutna je u gotovo svih bolesnika s Crohnovom bolesti kod kojih su pozitivna oba antitijela Ig A-ASCA i Ig G-ASCA, ali nalaz za pANCA je negativan. Većina bolesnika mogu imati znakove opstrukcije tankog crijeva i bolest s perforacijom. Bolesnici s Crohnovom bolesti kod kojih su oba antitijela pozitivna izgleda da imaju agresivniji tip bolesti. Treba naglasiti da negativni test pANCA ili ASCA ne isključuje prisutnost i dijagnozu upalne bolesti crijeva. Pozitivni test osigurava postavljanje dijagnoze upalne bolesti crijeva i daljnju obradu bolesnika.
Uz primjenu lijekova, koji smiruju upalu sluznice crijeva, kortikosteroidi, imunosupresivi i prehrana igra važnu ulogu u smirivanju bolesti i održavanja «mirnog» perioda.
Kao i kod većine bolesti prehrambene preporuke napravljene su na temelju podataka većine osoba oboljelih od Chronove bolesti
- iznimno je važno piti puno tekućine zbog proljevastih stolica. Potrebno je piti vodu, čajeve, sokove negazirane , ali najbolje jabučni sok
- poželjno je konzumirati manje obroke, i to pet manjih obroka umjesto tri glavna
- smanjiti unos masne hrane, i pržene hrane, tada treba izbjegavati maslac, margarin, masne umake, masne mesne prerađevine
- smanjiti unos mlijeka i mliječnih prerađevina
- smanjiti unos vlaknaste hrane: orašasto voće, sjemenke, kukuruz, kokice i nekog povrća; ako postoji suženje crijeva, ova hrana može uzrokovati grčeve; visoko-vlaknasta hrana također uzrokuje kontrakciju crijeva kada uđe u debelo crijevo; kako se vlakna ne probavljaju u tankom crijevu, ovakva hrana može izazvati proljev
- Alkohol, kofein, gazirana pića, složene šećere – saharoza treba izbjegavati
- obavezno dodati riblje i laneno ulje – upotrebljavaju se u borbi protiv upala u bolestima crijeva
- složeni ugljikohidrati – koji se ne probavljaju u tankom crijevu, kao što je psilijum, stimuliraju bakterije u debelom crijevu gdje onda nastaju masne kiseline kratkog lanca; ove masne kiseline pomažu sluznici da se sama oporavi
- probiotici (“dobre” bakterije) mogu uspostaviti ravnotežu u mikroflori crijeva. Preparati laktobacila i jogurti sa živom kulturama mogu biti od koristi u oporavku crijeva
- Povrće koje može iritirati upaljenu sluznicu i pogoršavati simptome i koje oboljeli trebaju izbaciti iz konzumiranja su brokula, karfiol, poriluk, kupus, prokulica i kelj
- Obavezno nadoknaditi sve nutrijente koji su deficitu kod pacijentaVećina pacijenata prepoznaje hranu koja im pogoršava simptome i zbog toga prehrambene preporuke trebaju biti individualizirane, a što ovisi o stanju oboljele osobe, kao i o dijelu crijeva koji je zahvaćen bolešću. Osim toga, Crohnova bolest nije statična, već se vremenom mijenja, tako da se prehrana mora prilagođavati bolesti
Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!
