Celijakija je kronična autoimuna bolest kod koje gluten, bjelančevina iz pšenice, raži i ječma, kod genetski sklonih osoba pokreće upalu i oštećenje sluznice tankog crijeva. Pogađa otprilike jednu osobu na sto, može se javiti u bilo kojoj dobi, a mnogi oboljeli godinama ne znaju da je imaju. Prvi korak u dijagnostici je krvni test na protutijela protiv tkivne transglutaminaze, koji je pouzdan samo dok u prehrani jedete gluten. Jedino liječenje je doživotna prehrana bez glutena.
Zašto gluten šteti kod celijakije
Gluten je skupina bjelančevina iz svih vrsta pšenice, uključujući pir, kamut i durum pšenicu, te srodnih bjelančevina iz raži i ječma. Bogat je prolinom i glutaminom, pa ga probavni enzimi ne razgrade do kraja, a dijelovi glijadina, jedne od frakcija glutena, prolaze u sluznicu crijeva.
Kod osoba s celijakijom enzim tkivna transglutaminaza mijenja te dijelove glijadina tako da ih imunosni sustav prepoznaje kao opasne. Razvija se upala koja postupno uništava crijevne resice, sitne izbočine kojima tanko crijevo upija hranu. Zato se slabije upijaju željezo, folna kiselina, vitamin B12, kalcij, vitamin D i druge hranjive tvari. Organizam pri tome stvara protutijela protiv tkivne transglutaminaze, a na njihovu dokazivanju temelji se krvni test.
Celijakija nije alergija ni intolerancija. Kako se razlikuje od alergije na pšenicu i od osjetljivosti na gluten, opisujemo u tekstu Intolerancija na proteine pšenice.
Tko je sklon celijakiji
Gotovo svi oboljeli nose gene HLA-DQ2 ili HLA-DQ8. Te gene ima otprilike trećina ljudi, a celijakiju razvije tek mali dio njih, pa su geni nužan, ali ne i dovoljan uvjet. Rizik je veći:
- kod osoba čiji roditelj, brat, sestra ili dijete ima celijakiju;
- kod šećerne bolesti tipa 1 i autoimunih bolesti štitnjače;
- kod Downova i Turnerova sindroma te kod manjka imunoglobulina A.
Ranije se savjetovalo da se gluten ne uvodi u prehranu dojenčeta prije sedmog mjeseca i da dojenje štiti od celijakije. Europsko društvo za dječju gastroenterologiju (ESPGHAN) danas navodi da se gluten može uvesti bilo kada između navršenog četvrtog i dvanaestog mjeseca, jer vrijeme uvođenja ne mijenja rizik, a dojenje ne smanjuje rizik od celijakije, iako je korisno iz mnogih drugih razloga.
Simptomi
Kod male djece celijakija se najčešće očituje proljevom, napuhnutim trbuhom, povraćanjem, razdražljivošću, slabim apetitom i slabim napredovanjem na težini. Kod starije djece i odraslih tegobe su često manje tipične:
- nadutost, bol u trbuhu, proljev ili zatvor, tegobe nalik sindromu iritabilnog crijeva;
- dugotrajan umor i anemija zbog manjka željeza, folne kiseline ili vitamina B12;
- neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, a kod djece zastoj u rastu;
- ponavljajuće afte u ustima i oštećenja zubne cakline;
- osteoporoza, trnci u rukama i nogama, trajno povišeni jetreni enzimi;
- teškoće sa zatrudnjivanjem ili ponavljani spontani pobačaji;
- svrbljiv mjehurićast osip na laktovima, koljenima ili stražnjici (dermatitis herpetiformis), kožni oblik celijakije.
Dio oboljelih nema gotovo nikakve tegobe, a bolest se otkrije tek pretragama, primjerice zbog anemije ili testiranja članova obitelji.
Kada liječniku
Ako navedene tegobe traju tjednima ili pripadate skupini s povećanim rizikom, javite se obiteljskom liječniku ili pedijatru i ne mijenjajte prehranu prije testiranja. Bez odgađanja se javite liječniku ako primijetite krv u stolici, jaku ili sve jaču bol u trbuhu, ustrajno povraćanje, brz gubitak tjelesne težine ili, kod djeteta, znakove dehidracije.
Kako se postavlja dijagnoza
- Krvni test dok jedete gluten. Određuju se protutijela transglutaminaza IgA i ukupni IgA. Britanske smjernice (NICE) savjetuju da najmanje šest tjedana prije testa jedete hranu s glutenom u više od jednog obroka dnevno. Kod manjka IgA koriste se testovi klase IgG, primjerice transglutaminaza IgG.
- Potvrda kod gastroenterologa. Pozitivan krvni test upućuje na celijakiju, ali dijagnozu potvrđuje gastroenterolog. Kod odraslih se u pravilu radi gastroskopija s uzimanjem uzoraka sluznice dvanaesnika. Kod djece se prema smjernicama ESPGHAN-a iz 2020. dijagnoza može postaviti bez biopsije ako je transglutaminaza IgA najmanje deset puta viša od gornje granice, a protutijela na endomizij potvrđena u drugom uzorku krvi. Do završetka obrade nastavite jesti gluten.
- Genetski test kad je nalaz nejasan. Ako nemate gene HLA-DQ2 ni HLA-DQ8, celijakija je praktički isključena. Pozitivan genetski test ne znači da imate celijakiju. Test je koristan i ako ste već prešli na prehranu bez glutena, jer njegov rezultat ne ovisi o prehrani.
Protutijela na nativni glijadin i test opterećenja ksilozom danas se ne koriste za dijagnozu celijakije. Slične tegobe izazivaju i sindrom iritabilnog crijeva, intolerancija laktoze, lamblija i upalne bolesti crijeva.
Liječenje i praćenje
Celijakija se liječi strogom i doživotnom prehranom bez glutena, u kojoj se paze i skriveni izvori i tragovi glutena. Što smijete jesti, kako čitati deklaracije i što je sa zobi, opisujemo u tekstu Dijeta bez glutena. Tegobe se često smanje već nakon nekoliko tjedana, a oporavak sluznice kod odraslih može trajati i dulje od godine dana. Manjak željeza, folne kiseline, vitamina B12, vitamina D ili kalcija nadoknađuje se prema nalazima, a liječnik prati i gustoću kostiju.
Na prehrani bez glutena razina transglutaminaze IgA postupno pada, pa se ponovljeni test koristi za praćenje. Ako tegobe ne prestaju, najčešći je uzrok gluten koji se nenamjerno unosi hranom. Rjeđe se radi o drugoj bolesti, a vrlo rijetko o refraktornoj celijakiji, koja ne reagira na prehranu i koju liječi gastroenterolog. Neliječena celijakija povećava rizik od anemije, osteoporoze i, rijetko, nekih vrsta limfoma i raka tankog crijeva. Dosljedna prehrana bez glutena taj rizik smanjuje.
Uloga laboratorija
Iz jednog uzorka krvi mogu se odrediti transglutaminaza IgA, ukupni IgA i transglutaminaza IgG. Panel celijakija objedinjuje te tri pretrage i kalprotektin u stolici, pokazatelj upale crijeva koji sam ne dokazuje celijakiju. Genetski test intolerancije na gluten procjenjuje nasljednu sklonost celijakiji, a može se napraviti zasebno ili zajedno s panelom. Testovi protutijela IgG na hranu ne služe za dijagnozu celijakije. Nalaze tumači liječnik uz vaše tegobe.
Na vađenje krvi možete doći bez naručivanja i bez uputnice, u jednu od naših poslovnica (popis na stranici Kontakt), a uzorak stolice za Panel celijakija prima svaka poslovnica. Cijene svih pretraga i panela nalaze se u cjeniku usluga.
Česta pitanja
Mogu li izbaciti gluten prije testa na celijakiju?
Nemojte. Protutijela nastaju samo dok gluten unosite hranom, pa test nakon prelaska na prehranu bez glutena može biti uredan iako celijakija postoji. Ako ste gluten već izbacili, s liječnikom dogovorite genetski test ili ponovno uvođenje glutena prije testiranja.
Je li celijakija isto što i intolerancija na gluten?
Nije. Celijakija je autoimuna bolest koja oštećuje crijevo i dokazuje se pretragama. Necelijakijska osjetljivost na gluten označava tegobe nakon jela s glutenom kad su celijakija i alergija na pšenicu isključene, a za nju ne postoji laboratorijski test.
Prolazi li celijakija?
Ne prolazi. Prehrana bez glutena je doživotna, jer se nakon povratka glutena upala vraća, i kad nema tegoba.
Trebaju li se testirati članovi obitelji?
Roditeljima, braći, sestrama i djeci oboljelih savjetuje se testiranje, osobito uz tegobe. Genetski test pokazuje kome celijakija praktički ne prijeti.
Pretrage koje možete obaviti u Poliklinici Analiza
Paneli
Bez naručivanja i bez uputnice
Pretrage možete obaviti u bilo kojoj poslovnici Poliklinike Analiza, bez prethodnog naručivanja i bez uputnice liječnika. Ako niste sigurni koja vam je pretraga potrebna ili kako se pripremiti, javite nam se. Odgovorit ćemo vam e-mailom, telefonom ili putem WhatsAppa.
Telefoni: Split, Dugopolje 021 688 888 · Rijeka 051 309 309 · Šibenik 022 310 663 · Zadar 023 312 132 · Zagreb 01 2099 880