Intervju s Marinom Bosotinom objavljen u Jutarnjem listu 12.02.2017
Stara kineska mudrost kaže: kod liječnika idi kada si zdrav, kada si bolestan promijeni liječnika. Ovakav pristup zdravlju i brizi o našoj najvrjednijoj osobnoj imovini sve se glasnije čuje u medicinskim krugovima bogatih dijelova svijeta, u kojima dio stručnjaka nastoji izići iz okvira zdravstvenog sustava i tražiti dalje. On je misao vodilja i hrvatskog farmaceuta Marina Bosotine, jednog od pionira biznisa takozvane preventivne medicine koja se fokusira na uzrok, a ne posljedicu, kojoj zadaća nije nužno liječenje simptoma nego osiguravanje da se simptomi niti ne pojave. Iako mi ne dopušta da ga karakteriziram kao znanstvenika, već već kao poslovnog čovjeka u zdravstvu, Bosotina ima karakteristike znanstvenika koje sam imala prilike susretati – on je znatiželjan, strastven,pozitivno opsjednut učenjima o boljitku našeg tijela i motiviran idejom obogaćivanja svijeta i individua.
Čim me sreće obasipa me savjetima za čuvanje zdravlja moga malog sina, molećivim me pogledom navodeći da zapišem potrebne korake, kako ih ne bih zaboravila. Njegova lepeza profesionalnih interesa je široka – utvrđivanje alergija i intolerancija, genetika, prisutnosti candide, metabolički testovi… Sve su to zajednički metode utvrđivanja stanja organizma prije pojave bolesti, bazirane na najnovijim medicinskim dostignućima, danas dostupnima i u Hrvatskoj, u poliklinici Analiza čiji je Bosotina ravnatelj, s centrima u Splitu, Šibeniku, Zadru, i, od nedavno, Zagrebu.
No, u srži interesa moga sugovornika što preslikava i na svoje poliklinike je preventivna medicina. “Naše su bake nerijetko živjele i do devedesete, a danas po prvi puta imamo pojavljivanje generacija koje žive manje od njihovih predaka. Mnogo je razloga za to – stres, prehrana, okolina. Naši liječnici su educirani da dijagnosticiraju bolest i način na koji je liječiti bolest. No, nas zanima nešto drugo, a to su uzroci bolesti jer bolest je rezultat patoloških procesa koji počinju i do 7 godina prije nego se pojave simptomi. Nađimo, dakle, parametre koji će nam pokazati bolest prije nego što nam organizam krene u bolest.”, govori.
Tu nastupa dobra dijagnostika
Preventivna medicina nosi naznake novog doba. Umjesto klasičnog pristupa – nešto me boli pa odlazim k liječniku, testiranje se obavlja i kada je sve u najboljem redu. Genetskom analizom iz brisa usne šupljine dobiva se potpuna slika organizma, opisana u opsežnom dokumentu od kojih dvjestotinjak stranica koji pokazuje genetske predispozicije za bolest, ali i ostale naoko nevidljive čimbenike koji utječu na potpuno zdravlje našeg organizma i na ono što će tek biti. “Mi analiziramo genetsku strukturu, koja je osnova svega.
Na osnovu spoznaje da nam nije baš sve zapisano u zvijezdama, odnosno da genska analiza ako se čita samo od zapisa iz laboratorija je svega 15– 20% našeg stanja, u mogućnosti smo utjecati na njihove aktivnosti . Geni su u neprestanoj interakciji s našim socijalnim i emocionalnim okruženjem, hranom, stilom života i stoga se mogu paliti gasiti. Ono što ja pokušavam primijeniti ne samo u Hrvatskoj, nego diljem svijeta su preventivni testovi ( medu njima i genetska analiza kao osnova za intervencije ) kojima pronalazimo niz parametara – na primjer intoksikaciju teškim metalima, utjecaj hrane i lijekova na naše zdravlje, jer ono što nekima odgovara, drugima šteti.”, govori.
Rezultati koje otkrivaju naše analize se potom interpretiraju od strane liječnika , stvara se izbor prehrane i vitamina koji mogu pozitivno utjecati na organizam i spriječiti eventualne bolesti u nastajanju ili stanja kojima smo podložniji, bilo zbog genetike ili okruženja u kojem živimo. Pošto listam knjigu jednog od pacijenata, uviđam da nije to science fiction kako mi se činilo, već svojevrsna individualizirana knjiga uputstava za upravljanje vlastitim organizmom. “Ja smatram da čovjek sam može učiniti puno više za svoje zdravlje, nego što to za njega mogu učiniti liječnici.”, govori. Na temelju analize, propisuju se i dodaci prehrani ako su potrebni. Kupovanje vitamina i ostalih preparata na slijepo, zato što smo o njima čitali na internetu, je, tvrdi Bosotina, ne samo bacanje novaca, nego može imati negativan efekt na organizam.
Uoči razgovora s Marinom Bosotinom, pratila sam seriju studija koje su preplavile svijet, a negiraju sve što smo do sada smatrali ispravnim. Jedna od njih, tako, savjetuje povratak ishrani naših predaka, temeljenoj na domaćim juhicama od kosti, svinjskim masnoćama, putru i vrhnju, druga tvrdi da što više dijete izlažemo prljavštini, to će biti zdravije. Spomenute teorije nastale su kao reakcija na aktualni paradoks – unatoč senzacionalnom napretku medicine i saznanjima o “ispravnom” načinu prehrane, nikada ranije čovječanstvo nije imalo toliko problema povezanih s prehranom, bilo da se radi o pretilosti, alergijama, intolerancijama ili dijabetesu.
Pitam svoga sugovornika za ovaj obeshrabrujući fenomen: “Problem je u tome što smo mi godinama zamišljali da je čovjek u središtu svega, baš kao što se nekada mislilo da je planet Zemlja u središtu svemira. No, danas znamo da smo u stalnoj interakciji s prirodnom, mi živimo u simbiozi s našom okolinom i bakterijama u nama i oko nas, a kojih u i na našem organizmu ima deset puta više nego stanica organizma.”, govori. Antibiotici i visok stupanj higijene riješili su nas mnogih po život opasnih bolesti, ali njihova prekomjerna upotreba dovela je do toga da prekomjerno utječu na našu floru.”, govori Bosotina. Raznolikost mikroba u našem tijelu, zaslužnih za njegovo zdravo funkcioniranje, danas je 30% manja nego prije pedeset godina. Kriva prehrana utječe na smanjenje dobrih mikroba, a upotreba antibiotika na njih imaju efekt poput nuklearne eksplozije.
Svoja saznanja Bosotina dijeli u nedavno objavljenoj knjizi “Doživjeti 120”, dostupnoj na engleskom, španjolskom i hrvatskom jeziku, čija je verzija za domaće čitatelje besplatno dostupna na web stranici poliklinike Analize. “Doživjeti 120?”, pitam ga sumnjičavo.“ 120 nije bezvezan broj, već dob koju znanstvenici smatraju realnom ako se bavimo svojim organizmom i preventivno mu se posvećujemo. Ponavljam, pa makar to bilo na štetu mome biznisu – ako ne vodiš brigu o svome zdravlju, ako se ne posvećuješ sam sebi, nitko izvana ne može ti pomoći.”, govori. Anti-age koji povlači naslov knjige je konotacija kozmetike koja obećaju čaroliju, no u medicini ima daleko kompleksnije značenje. “Do nedavno se smatralo da je starenje normalan proces. Međutim, novi je pristup da je starenje također bolest; slabljenje funkcija organa, ponavljanje grešaka, promjene u metabolizmu I nakupljanje otpadnih tvari, smanjenje dužine telomera, smanjene koncentracije hormona u cirkulaciji…Mi smo stari koliko su nam je star najstariji organ. Zato je pristup zdravlju gdje ulažemo u prevenciju i tijelu i duhu kao cjelini toliko važan. Jer nije svrha samo dug život, nego kvaliteta života.”, govori Bosotina.
Vrijeme je oduvijek bila opsesija moga sugovornika. Možda je na to utjecalo njegovo odrastanje u Splitu, gdje se vrijeme ne odvija jednakom dinamikom kao u ostatku svijeta. Kao sin urologa, Marina Bosotinu oduvijek je “vuklo nešto promijeniti, učiniti nešto dobro za čovjeka za društvo”, stoga njegove prijatelje iz mladosti nije čudio njegov odabir studija farmacije i nakon toga post diplomskog na medicinskom fakultetu iz kliničke biokemije. “Volio sam to što sam radio, ali kako sam tijekom post diplomskog morao raditi besplatno, za svaku kemikaliju morao sam pitati mamu i tatu da mi daju novac. Ta osobna neimaština potaknula me da krenem u biznis, kako bih jednog dana mogao imati svoj laboratorij u kojem ću moći realizirati svoje ideje. Jer, za realizaciju ideja potreban je novac.” , govori. Niti u inozemstvu, u koje otisnuo u dvadesetima, nije ga napustila njegova opsjednutost vremenom. Prva kompanija koju je otvorio 1986. u njemačkom gradu Freiburgu nosila je naziv Chrono Consulting, prema grčkoj riječi chronos, vrijeme.
To je temelj naziva i njegovih kasnijih biznisa, u Švicarskoj, Barceloni, SAD-u. Pitam ga koliko je takav pristup kvalitetno provedenom vremenu, koje nije očiti parametar biznisa, određen činjenicom da je Dalmatinac. “Velikim dijelom! Okoliš Dalmacije mi je dao stalni kontakt s prirodom. Osim toga, realnost opstajanja u našoj kritičnoj sredini, gdje trebaš znati preživjeti, dala mi je super poziciju da se mogu izboriti za svoju poziciju u svijetu čiji su ljudi odrasli u uvjetima koji su daleko pitomiji. U životu, kao i u genetici, nešto što smatraš da ti je nedostatak danas, može ti postati prednost sutra.”, govori.
Ponavljanu boljku Hrvatske, odlazak velikih talenata “trbuhom za kruhom” Bosotina ne smatra tragedijom. “Ako želiš biti ambiciozan, moraš se iskazati na stranim tržištima. 4,5 milijuna ljudi u Hrvatskoj i 120 milijuna u Meksiku jednostavno ne pružaju jednake prilike. To nije tragedija, to je samo obogaćivanje naše zemlje, jer svi se ljudi koji uspiju vani rado vraćaju i vratili bi se sa svojim obiteljima da su organizirane vrhunske privatne škole i privatno zdravstvo. Uspješni ljudi koje stalno srećem imaju veliku pritajenu želju da se vrate.
Razgovarao sam s mnogim vrhunskim stručnjacima svijeta, ne nužno niti hrvatskog porijekla, koji bi došli živjeti u Split i za 10 puta manje novca, samo kako bi u slobodno vrijeme uživali u moru, jedrenju, čistom zraku, dobroj hrani.”, govori Bosotina, koji priznaje da je i podsvjesno veliki promotor života u Hrvatskoj. “Ja nemam namjeru miješati privatno zdravstvo s državnim, koje ima dovoljno svojih troškova i problema i zapravo odlično funkcionira zbog izuzetnog truda svih ljudi koje veže medicinska etika, ali dio ljudi koji imaju ne samo novca nego i saznanja traže nešto više.”, govori Bosotina. I u slučaju zdravlja, informacija je moć, stoga ustraje na širenju programa i lokacija svojih hrvatskih klinika, iako, kako kaže, “zapošljava 40 ljudi, a ima manji promet od osrednje kvartovske samoposluge.” “Neke se stvari rade i zbog nostalgije, i vlastite želje da imam opravdani razlog da dolazim u Hrvatsku, a ne da dolazim samo zbog mora, sunca i otoka.”, govori.
No, more, sunce i otoci velik su povod njegovim čestim dolascima iz dalekog Meksika. Jer niti nakon godina iskustva u međunarodnom biznisu i različitim kulturama svijeta nije odustao od svog fundamentalnog vjerovanja da je ključ svega chronos, vrijeme. Kvalitetno provedeno vrijeme koje danas, na suncu koje probija kroz prohladnu splitsku rivu i svjetluca se na plavom horizontu, ima osobito edukativan učinak.
Ana Muhar
Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!
