Stari ste koliko i vaš najstariji organ

Pogledaj je, molim te: ta žena uopće ne stari!; doktor je mome ocu od 80 godina rekao da ima srce mladića, a njegov prijatelj s punih 90 čita bez naočala; žena najnormalnije rodila u 55. godini, i to blizance…
Gdje je tajna vrhunske vitalnosti nekih ljudi koje svakodnevno susrećemo i zašto je “baby boom” koji je obilježio vrijeme između 1947. i 1967. godine, danas zamijenio “gero boom”, sve prisutnija starija generacija?

Odlazak u mirovinu sa 60 više nije znak za blizinu kraja životnog vijeka.
UN procjenjuje da će do 2025. godine najstarija skupina pučanstva u dubokoj starosti na svjetskoj razini doseći čak 19 posto. Ni živahni stogodišnjaci više nisu vijest. Njihov broj uvećat će se za 15 puta: od njih 210 tisuća u svijetu, do 2050. godine predviđa se porast na 3,2 milijuna dugovječnih.

Hrvatski stogodišnjaci
– Prema procjeni iz 2004. godine Hrvatska ima ukupno 4.439.400 stanovnika, od čega je starijih od 65 godina 738.500 (16,64 posto) i među njima većinu čine žene – 428.432. Hrvatska ima i svoje stogodišnjake. Godine 2001. starijih od 95 do 108 godina bilo je 1455, i to 1132 žene i 323 muškarca. Najviše ih je u Zagrebačkoj (282), a potom u Splitsko-dalmatinskoj županiji (184)… kazala nam je prim. dr. Spomenka Tomek-Roksandić, voditeljica Centra za gerontologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji je ujedno i Referentni centar za gerontologiju Ministarstva zdravstva Hrvatske.
– Starenje je strogo individualni proces i naša kronološka dob ne mora nužno pratiti našu biološku dob – kaže dr. Tomek-Roksandić. Imate 30-godišnjake koji su starci i po ponašanju i po stanju organizma. Imate 40-godišnjaka koji zaboravlja i to je normalno, ali kad se to dogodi starijoj osobi, onda je to nešto drugo… i nije normalno. Inače smo mi društvo koje robuje zabludama i stereotipima pa se i prema starijim ljudima i njihovim potrebama odnosimo s određenim podcjenjivanjem. U razvijenom svijetu gerontologija kao grana medicine dobiva veliko značenje kako bi se starijim ljudima osigurala što ugodnija i zdravija starost.

– Ako je liječnik pohvalio funkciju nekog vašeg organa, tipa dobar vid, mladenačko srce, jetru ka u diteta… ne zanosite se, jer to nije pokazatelj zdravlja organizma – tvrdi prof. dr. Šimun Anđelinović, patolog u KB-u Split, ističući kao primjer da je i kod sedmogodišnjeg djeteta utvrdio početnu aterosklerozu, što znači da starenje i bolest počinju praktički s rođenjem, a uvjetovani su u prvom redu genetski, ali na te procese svakako utječu hrana, okoliš, stil života i štetne navike poput pušenja te stres, na koji nismo svi jednako osjetljivi. Neke ljude stres doslovno fizički i životno ugrožava, dok se drugi s njim relativno dobro nose, što je još jedan uvjerljiv argument zbog kojeg ljude treba individualno procjenjivati i da se moraju liječiti sustavi, a ne pojedini organi. Mnoga su istraživanja pokazala da je starenje posljedica i povećanog lučenja kortizola tako da jednostavni test o prisutnosti kortizola u krvi može značiti da ste kandidat za ubrzano starenje, dodaje dr. Anđelinović.

Danas u svijetu postoje klinike za pomlađivanje koje su prava industrija, u kojoj se vrti golemi profit i gdje vi zaista uđete kao 70-godišnjak koji nakon brojnih i, naravno skupih, tretmana i terapija izlazi kao “vitalni” četrdesetogodišnjak. Tamo vam otkriju sve slabe točke i popravljaju ih dok vas ne dovedu u red. Ako, pak, nemate brdo novca, možete postupiti prema savjetima hrvatskih gerontologa, koji vam predlažu deset zlatnih pravila za dugovječnost.

Važnost hrane
– Stari ste onoliko koliko je star vaš najstariji organ – jedna je od mudrosti anti-aging medicine, kaže mr. ph. Marin Bosotina, vlasnik splitske poliklinike Analiza. Stoga se, sljedeći put kad budete birali što ćete naručiti ili skuhati, sjetite da se naš lik zrcali hranu koju jedemo i da naš izgled – koža, kosa, građa, oblik tijela, motiviranost i snaga, ali i naša seksualna želja i mogućnosti – ovise upravo o njoj. Stoga hrani treba dati značenje koje je imala u razvoju ljudske vrste i ne dopustiti da poslije jela tražimo tablete koje će nam ublažiti bol želuca, smanjiti kiselinu, poboljšati razgradnju, odčepiti blokirana crijeva, vratiti neprospavane noći…

Pomoćna sredstva i sintetički pripravci na kojima farmaceutske kompanije zarađuju nama polako donose karcinome, autoimune bolesti, depresije, dijabetes.. i krećemo u novi ciklus potražnje za lijekovima. Bosotina predlaže da se umjesto milijuna dijeta okrenemo onoj koja nas je kroz milijune godina održala, a to je ona gdje je odnos masti, ugljikohidrata i proteina bio izjednačen, a kvaliteta je bila na zavidnoj razini što se tiče sadržaja vitamina, minerala, vlakana i ostalih sastojaka. Pri tome treba izbjeći zamke koje će “dobru” hranu pretvoriti u našeg ubojicu jer je puna herbicida, pesticida, teških metala, organskih spojeva…

Naše tijelo ima kapacitet detoksikacije, ali kad taj prag prijeđemo, onda dolazi do teških posljedica za zdravlje. Ako farmaceut i liječnik odgovaraju zbog 1 mg viška, neka i drugi odgovaraju za svoj posao. Zašto bi prošao nekažnjeno onaj tko je uzrokovao niz bolesti, malformacije kroz generacije koje dolaze, starenje…

Veličina spolnog organa
– Jednom sam svom dobrom prijatelju nabrajao sve toksične utjecaje pesticida i sredstava protiv komaraca, a na kraju sam mu spomenuo i znanstveno dokazan utjecaj na impotenciju i veličinu spolnog organa. Na sve ostalo je ostao ravnodušan, ali na spomen ova zadnja dva, komentar je bio vrlo kratak: “Znao sam da nije do mene”, slikovito će Bosotina, koji ima još jedan vrlo zanimljiv pokazatelj za određivanje vitalnosti muškaraca – učinite spermiogram i sve će vam biti jasno.

Deset uputa za dugovječnost

1. Stalna tjelesna aktivnost – u svim životnim razdobljima od mladosti do duboke starosti;
2. Stalna psihička aktivnost – uključujući doživotno učenje i stjecanje novih vještina;
3. Pravilna mediteranska prehrana koja je restrikcijska po kalorijskoj vrijednosti za starije od 65 g. (nikako veći unos od 1500 kalorija. To podrazumijeva redovito uzimanje povrća i voća, ribe, bijelog mesa bez kožice, bez unosa “4B” u hrani: bijelo brašno, bijeli šećer, sol, bijela mast; unos do dvije litre dnevno nezaslađene tekućine, najbolje čista voda, umjerena konzumacija crnog vina, ali ne više od decilitra i pol dnevno uz obrok;
4. Nepušenje i neovisnost o alkoholu, opijatima, lijekovima, crnoj kavi…;
5. Stalna radna aktivnost, uključujući preorijentacijska zanimanja za nove radne aktivnosti i nakon umirovljenja, s doživotnim učenjem, ali i pozitivna zdravstvena, socijalna i radna politika koja omogućuje produljenje radnog vijeka;
6. Vjerovanje u sebe, optimistično poimanje osobnih i okolišnih uvjeta življenja;
7. Iskazivanje pozitivnih emocija i ljubavi za posao koji obavlja, za obitelj i za mlade i starije oko sebe;
8. Izbjegavanje osamljenosti – socijalne izolacije zbog nesuglasja sa životnim događanjima, što uključuje prilagodbu i prevladavanje stresnih događaja;
9. Samodisciplina i samoodgovornost u odnosu na pridržavanje pozitivnog zdravstvenog ponašanja te na redovitost spavanja, osobnu i okolišnu čistoću i higijenu;
10. Neprihvaćanje stereotipa i predrasuda o starenju i starosti kao beskorisnosti, bolesti, nemoći i ovisnosti o drugima, nego ponosno isticati starost i starenje kao normalnu fiziološku pojavu u kojoj funkcionalna sposobnost pojedinog 75-godišnjaka može biti toliko očuvana da se ne razlikuje od funkcionalne sposobnosti 55-godišnjaka.

Zubi – prvi čuvar mladosti

Briga za zdravlje zubi, desni i usne šupljine iznimno je važna za mladenački izgled. Naime, bolesti poput karijesa, gingivitisa i parodontitisa slabe obrambeni sustav organizma i potiču starenje srca i krvnih žila, ali i probavnih organa. Amerikanci su utvrdili da 55-godišnji muškarac sa zdravim zubima i usnom šupljinom izgleda barem dvije godine mlađi od svojih vršnjaka s upalama desni, a 55-godišnjaci su za 4,2 godine mlađi od vršnjaka s parodontalnim bolestima. Uživanje hrane koja čuva zube i ne uzrokuje propadanje desni, redovito četkanje i pranje zubi te redovite kontrole produljuju život za 6,4 godine.

Piše: Javorka Luetić
Objavljeno: Slobodna Dalmacija, 12.08.2007.

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!


English