Prekomjerna tjelesna težina nije bolest za koju možemo reći da smo je kao gripu ili prehladu. Još uvijek, se ona smatra rezultatom gubitka samokontrole, depresije, nezadovoljstva koje dovodi do traženja sreće u hrani. Porastu težine pogoduje i suvremeni način života u kojem su tjelesna aktivnost i kretanje svedeni na minimum, a prehrana je utemeljena na povećanom unosu rafiniranog bijelog brašna, masne, slane ili slatke hrane, fast food hrane uz smanjeni unos žitarica, mahunarki, crnog brašna, namirnica bogatih balastnim tvarima, voća i povrća.

Posljedice ovakvog načina života su nam poznate: nagomilavanje masnog tkiva u tijelu u toj mjeri da ono šteti zdravlju. Npr. prekomjerna tjelesna težina uzrokuje poteškoće s organima za kretanje, problem je i funkcioniranje kardiovaskularnog sustava, što za posljedicu ima pojavu srčanog ili moždanog udara, ali dolazi i do razvoja dijabetesa tipa II, žučnih kamenaca, smanjenja vitalnog kapaciteta pluća. Debljina također predstavlja rizični čimbenik kancerogenih oboljenja maternice, dojke, žučnog mjehura, crijeva i prostate; također i vrlo visoki faktor rizika prilikom podvrgavanja osobe bilo kojem obliku operativnog zahvata.

Novija svjetska istraživanja u rješavanje pitanja debljine uključuju i činjenicu, da se debljina ponaša kao epidemijska bolest te se možda radi i o virusnoj infekciji uzrokovanoj adenovirusima, ali i virusom hepatitisa C. Istraživanja ukazuju na humane adenoviruse Ad – 37, 36 i 5, koji uzrokuju debljanje kod životinja, ali i na humani adenovirus tip Ad – 36, koji uzrokuje debljanje kod ljudi, što je potkrijepljeno činjenicom da se među pretilim osobama našao viši pozitivitet na antitijela prema Ad – 36, nego među mršavim osobama.

Točan mehanizam djelovanja virusne infekcije još uvijek se ne može sa sigurnošću potvrditi, premda istraživanja upućuju da je narušena kemijska ravnoteža dopaminskog sustava u mozgu što rezultira kroničnim umorom i niskom voltažom u mozgu.

Ova istraživanja otvaraju sasvim nove poglede na pojavu prekomjerne tjelesne težine, ali to ne znači da pretile osobe mogu odbaciti redovitu tjelesnu aktivnost te unos zdrave i balansirane hrane.

Naprotiv, protiv pretilosti se moramo boriti svim raspoloživim snagama!

Silvana Mišković, dr.med

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!