Važnost uravnoteženog unosa omega 3 i omega 6 masnih kiselina

Nedostatak omega 3 masnih kiselina pozitivno korelira s pojavom više od 50 zdravstvenih poremećaja i bolesti uključujući tumore, bolest srca i krvožila, dijabetes, moždani udar i artritis. Degenerativne bolesti «zapadnog» svijeta rastu gotovo linearno s eliminacijom omega 3 uz povećan udio omega 6 masnih kiselina u našoj prehrani…

Iako je glavnim krivcem za pojavu kardiovaskularnih bolesti proglašena saturirana masnoća, u praksi se utvrdilo da je pretjerani unos biljnih ulja (omega 6) opasniji po zdravlje.

Degenerativne bolesti uzrokuju smrt više od dvije trećine stanovnika razvijenih zemalja. Letalni ishod je najvećim dijelom rezultat prehrambenih navika baziranih na neznanju, ali i zanemarivanju poznatih činjenica. Kako smo i mi prirodni biološki organizmi moramo se povinovati zakonima prirode, odnosno načinu života i prehrane koja nam je genetski ugrađen. Ako unosimo odgovarajuću vrstu masnoća u odgovarajućoj količini i ravnoteži, koristeći u pripremi odgovarajuće metode, oni postaju graditelji našeg zdravlja.

Gledajući u daleku povijest uočavamo da su omega 3 i omega 6 masne kiseline u prehrani čovjeka bile zastupljene u podjednakoj proporciji. Omega 3 i 6 su dvije od 59 poznatih esencijalnih nutrijenasa, što znači da se ne mogu sintetizirati u tijelu. Potrebe organizma se zadovoljavaju iz hrane, odnosno dodataka prehrani. Podjednak nivo obiju omega masnih kiselina je značajan jer one reguliraju na tisuće metaboličkih funkcija preko prostaglandina. Gotovo svaka biološka funkcija je na neki način povezana s finom ravnotežom između omega 3 i omega 6 masnih kiselina. Omega 3 je u uskoj vezi s kontrolom upalnih procesa, zdravljem kardiovaskularnog sustava, mijelinizacijom, alergijskim reakcijama, kontrolom imunog odgovora i razine hormona, inteligencijom i ponašanjem.

Dijete koje su zamjenjivale omega 3 s jeftinijim izvorima omega 6 masnih kiselina uzrokovale su proupalne reakcije tijela. Koji je rezultat takve prakse? Omega 3 su proglašene «dobrim», a omega 6 «lošim» masnim kiselinama. Radi se o zabludi jer su obje esencijalne za zdravlje čovjeka, a njihova ravnoteža je neophodna da optimalni učinak i jedne i druge. Dominacija omega 6 može pospješiti pojavu kroničnih upala, razvoj zloćudnih tumora, bolesti srca… pojavu autoimunih oboljenja. Upalni odgovor ljudskog tijela, kako je već rečeno, usko je reguliran razinom omega 3, a javlja se kao reakcija na ozljedu i napad mikroorganizmima. U slučaju da izostane odgovarajući odgovor organizma dolazi do oštećenja tkiva i organa. Redukcija omega 3 u prehrani industrijskih zemalja rezultirala je pojavom kroničnih inflamatornih oboljenja.

Kratki info o omega 3 i omega 6 masnim kiselinama:

OMEGA-6 (linolna kiselina)

Najznačajniji izvor su biljna ulja.

Prehrana bogata višestruko nezasićenim masnim kiselinama, naročito omega-6 masnim kiselinama (linolna) pridonosi snižavanju ukupnog i LDL kolesterola u krvi. Zapaženo je da visok unos višestruko nezasićenih masnih kiselina može pridonjeti sniženju HDL-a, koji imaju zaštitnu ulogu u prevenciji nastanka srčanih bolesti.

U prehrani pučanstva zapadne Europe omjer zastupljenosti omega-6 i omega-3 masnih kiselina iznosi 10:1.

OMEGA-3 (alfa linolenska kiselina)

Najznačajniji izvor su plava riba i riblja ulja.

U posljednje vrijeme došlo se do novih saznanja o ulozi omega-3 masnih kiselina u metaboličkim procesima. Danas se zna sa su neophodne za rast i razvoj. Međutim, i dalje se istražuje koje su optimalne dnevne količine u prehrani. Njihov učinak na zdravstveno stanje bio je predmet niza ispitivanja pa je tako dokazana njihova zaštitna uloga u prevenciji i liječenju bolesti srca i krvnih žila, povišenog krvnog tlaka, nekih upalnih i imunih poremećaja, poput reumatoidnog artritisa i psorijaze. U mnogim istraživanjima potvrdilo se da unos omega-3 nezasićenih masnih kiselina (iz riba ili ribljih ulja) pridonosi smanjenju koncentracije triglicerida u krvi. S obzirom na to da su učinci omega-3 nezasićenih masnih kiselina na krvni tlak i zdravstveno stanje dijabetičara nedovoljno istraženi, smatra se da upotreba suplemenata iz ribljih ulja nije preporučljiva, zbog povećane sklonosti krvarenjima, kao i zbog intoksikacije vitamina A i D. Iz tog razloga preporuča se konzumacija plave ribe, koja sadrži omega-3 nezasićene masne kiseline (tuna, sitna plava riba), jednom ili više puta tjedno. Osim omega-3 masnih kiselina, konzumacija sitne plave ribe osigurava i potrebe organizma za visokokvalitetnim bjelančevinama, kalcijem i fosforom.

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!


English