O masnim kiselinama

Masne kiseline su glavni graðevni elementi triglicerida koji predstavljaju prehrambene lipide popularno zvane masti. Zajedno sa ugljikohidratima i proteinima, masti su osnovni prehrambeni sastojak i temeljni izvor energije organizmu…

Općenito uzevši unos masti jest povezan sa prekomjernom težinom ali je on istovremeno esencijalan za zdravlje. Osim kao energetski izvor, masti su glavni čimbenici u izgradnji i funkciji staničnih membrana.

Razlikuju se četiri grupe masnih kiselina: zasićene, mononezasićene (oleinska), polinezasićene (omega-6 i omega-3) i trans koje dolaze iz industrijskih pripravaka i smatraju se opasnim za ljudski organizam. U prehrani mora biti postavljena ravnoteža unosa različitih vrsta masti. Općenito uzevši preporuka je za što manjim unosom zasićenih i trans masnih kiselina i veća konzumacija nezasićenih masnih kiselina (mono i poli).

Iz grupe polinezasićenih masnih kiselina treba posebno spomenuti linolensku i alfa-linolensku poznate kao ESENCIJALNE MASNE KISELINE (EFA). One se prekursori omega-6 i omega-3 masnih kiselina a nose naziv ESENCIJALNE jer ih organizam ne može sam sintetizirati nego moraju biti unešene hranom. EFA imaju neke od primarnih funkcija u organizmu npr. stvaranje hormona (prostaglandini, leukotrieni i tromboksani između ostalog), a također su osnovne komponente staničnih membrana.

IZVORI MASNIH KISELINA

Općenito se može smatrati da su zasićene masne kiseline raširene u proizvodima životinja (meso, jaja, masti, mlijeko i druge prehrambene namirnice) kao i u kokosovom orahu i palminom ulju.

Mononezasićene masne kiseline, prvenstveno oleinska, nađu se u maslinovom ulju. Od omega-6 masnih kiselina, najraširenija je linolenska koja je najzastupljenija u sjemenskim uljima i također, iako u manjoj količini, u povrću, voću, lješnjacima, orahu i cerealima. Napokon, od omega-3 masnih kiselina, alfa-linolenska se nađe u malim količinama, iako dovoljnim, u namirnicama koje se obično koriste u prehrani. Druge dvije važne masne kiseline ove grupe (dokosaheksanoična i eikosapentanoična) su gotovo isključivo u vodenim životinjama prvenstveno onim koje žive u hladnoj vodi (plava riba). Omega-3 masne kiseline su u znatnim količinama prisutne također u ulju sjemenki lana.

Treba naglasiti da su mlijeko i prehrambene namirnice općenito bogate zasićenim mastima dok je humano mlijeko izuzetak iz dva razloga:

  • sadrži manji udio zasićenih masti
  • sadrži velike količine omega-3 masnih kiselina, i to ne samo u formi alfa-linolenske kiseline nego su eikosapentanoične i dokosaheksanoične prisutne; što zadovoljava važne zadaće u razvoju novorođenčadi,
  • prvenstveno razvoj nervnog sistema i retinePREPORUČEN UNOS

Preporučena količina masti za odraslu osobu je 30 – 35 % ukupne energetske opskrbe. Gledano prema različitim vrstama masnih kiselina preporuka je slijedeća:

zasićene ne više od 10 %
glavnina masnih kiselina bi trebala biti oleinska (maslinovo ulje), koje bi trebalo predstavljati 15 – 20 % ukupne energije
ostatak od 5 % treba potjecati od polinezasićenih masnih kiselina (4% omega-6 i 1 % omega-3)
Kod sadašnjeg načina prehrane općenito zamjetan je povećan unos zasićenih i omega-6 masnih kiselina, tako da je preporuka za smanjenjem unosa ovih a povećanjem konzumacije omega-3 koje se pretežno nalaze u ribi.

PREDNOSTI OMEGA-3

Pokazalo se da omega-3 imanju niz prednosti:

Prednosti kod upalnih procesa: poboljšavaju stanje pušača i astmatičara kao i ljudi sa bronhitisom jer je kod tih ljudi prisutna kronična upala pluća. Također je ustanovljeno da poboljšavaju stanje ljudi sa upalnim bolestima kao što je Crohnova bolest, reumatoidni artiritis, bakterijska i virusna upala pluća. Štoviše poboljšavaju stanje ljudi koji pate od ekcema. To je zahvaljujući tome što omega-3 masne kiseline potiskuju ili sprječavaju proizvodnju pro-upalnih tvari.

Antikancerogeno djelovanje omega-3: vjeruje se da je 80 % malignih tumora uzrokovano faktorima načina života i okoliša, pa se smatra da se mogu izbjeći promjenama prehrani.

Uzimanje omega-3 masnih kiselina pridonosi prevenciji od raka dojke, prostate i debelog crijeva između ostalog, kao i smanjenju rizika od metastaza kod pacijenata sa rakom, pokazalo se da omega-3 masne kiseline smanjuju rast kancerogenih stanica kao i njihovu pokretljivost.

Smanjenje kardiovaskularnog rizika: konzumacija omega-3 masnih kiselina smanjuje kardiovaskularni rizik na nekoliko načina:

  • sprječavaju pojavu aritmija jer omega-3 masne kiseline imaju sposobnost električke stabilizacije srca
  • povećavaju očekivano preživljavanje kod ljudi koji su imali infarkt jer imaju antitrombičan, antiupalni i vazodilatatorski efekt
  • smanjuju krvni tlak i trigliceridemiju.Omega-3 u trudnoći i laktaciji: unos omega-3 za vrijeme trudnoće i laktacije je temeljno za razvoj i rast novorođenčadi. To je razlog zašto trudna žena i njen fetus, kao i dijete, imaju povećanu potrebu za ovim masnim kiselinama, naročito za vrijeme trećeg trimestra trudnoće, kad su potrebe fetusa vrlo visoke zbog rasta nervnog sistema i razvoja neurona (neke strukture nervnog sistema sadrže dosta omega-3 masnih kiselina, retina npr. sadrži 60 % DHA). Trudnim ženama je preporučljivo uzimati barem 100 mg dnevno omega-3, dvostruko više nego žene u normalnom stanju.

Duge prednosti: uravnotežen unos omega-3 također pomaže popravljanju funkcioniranja nervnog sistema, ispravnom radu gastrointestinalnog trakta, ravnoteži imunološkog sistema, i zdravoj koži, kosi i noktima.

Masne kiseline se određuju u serumu i eritrocitima.

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!


English