Promjene u prehrani nastale zadnjih pedesetak godina, uz osiromašenje hrane po sadržaju vitamina i minerala, najviše su se odrazile na sadržaj višestruko nezasićenih masnih kiselina u prehrani.
U današnjoj prehrani sve veći udio imaju zasićene masne kiseline, polinezasićena omega-6 linoleinska kiselina i arahidonska kiselina, uz sniženi unos omega-3 masnih kiselina.
Zadnjih stotinjak godina odnos omega-6: omega-3 se povećao na 20:1-25:1, umjesto preporučeno maksimalnih 4:1.
Višestruko nezasićene masne kiseline tj. omega-3 masne kiseline nalaze se u hrani dobivenoj iz mora, pogotovo ribe (srdela, skuša, losos, tunjevina), a ljudski organizam može ih sintetizirati iz drugih masnih kiselina koje se nalaze u orašicama, zelenom povrću, ali i krtom mesu. Odrasli, ali ne i djeca, mogu pretvoriti alfa-linoleinsku kiselinu iz zelenog lisnatog povrća, lanenih sjemenki, lanenog ulja i algi u dokosaheksaensku kiselinu (DHA), električnu centralu naših aktivnosti.
Eikosapentaenska kiselina (EPA) je direktni prekursor antiupalnih prostaglandina E1 i E3.
Dokosaheksaenska kiselina (DHA) igra važnu ulogu u strukturalnom integritetu neuronskih membrana. DHA je esencijalna za razvoj mozga i vidnog korteksa, stoga je nužna u svim životnim dobima radi održavanja vitalnih funkcija.
Osnovna funkcija i mjesto djelovanja omega-3 masnih kiselina je stanična membrana.
Istraživanja su pokazala da zasićene masne kiseline stvaraju gotovo kristalnu strukturu membrane u kojoj je molekularno gibanje svedeno na minimum. Za razliku od toga omega-3 masne kiseline daju staničnoj membrani fluidnost, te na taj način omogućavaju normalnu funkciju receptora i prihvat neurotransmitera.
Brojni su pozitivni učinci omega-3 masnih kiselina:
Srčane bolesti: brojne epidemiološke studije dokazale su da česta upotreba omega-3 masnih kiselina dovodi do značajnog smanjenja rizika od srčanih bolesti. Djelovanje se pripisuje njihovom antitrombocitnom, antivazokonstriktornom, antihipertenzivnom i antiaritmijskom djelovanju. Omega-3 masne kiseline mogu modificirati i natrijeve kanale te na taj način mogu prevenirati ishemiju induciranu ventrikularnom fibrilacijom i spriječiti iznenadne srčane smrti.
Srčane bolesti: brojne epidemiološke studije dokazale su da česta upotreba omega-3 masnih kiselina dovodi do značajnog smanjenja rizika od srčanih bolesti. Djelovanje se pripisuje njihovom antitrombocitnom, antivazokonstriktornom, antihipertenzivnom i antiaritmijskom djelovanju. Omega-3 masne kiseline mogu modificirati i natrijeve kanale te na taj način mogu prevenirati ishemiju induciranu ventrikularnom fibrilacijom i spriječiti iznenadne srčane smrti.
Fibrinogen: je protein uključen u proces zgrušavanja krvi, ali je i važan faktor u nastanku ateroskleroze. On djeluje kao kofaktor kod agregacije krvnih pločica, određuje viskozitet krvi i stimulira nastanak aterosklerotskog plaka. Omega-3 masne kiseline stimuliraju razgradnju fibrinogena i tako umanjuju rizik od srčanih i moždanih udara.
Kolesterol i trigliceridi: omega-3 masne kiseline spuštaju razinu LDL kolesterola i triglicerida, a povisuju razinu HDL zaštitnog kolesterola.
Visoki krvni tlak: omega-3 masne kiseline dovode do spuštanja dijastoličkog i sistoličkog krvnog tlaka za otprilike 9 mmHg.
Upalna stanja: omega-3 masne kiseline smanjuju upalni proces djelujući na metabolizam prostaglandina, stimulirajući proizvodnju antiupalnih prostaglandina E1 i E3, a smanjujući vrijednosti upalnih prostaglandina E2 i tromboksana A2 te se njihovi pozitivni učinci vide kod reumatoidnog artritisa, sportskih ozljeda…
Depresija: budući da omega-3 masne kiseline reguliraju lučenje i aktivnost neurotransmitera serotonina, poznatog kao neurotransmiter dobrog raspoloženja, uočeni su i njihovi pozitivni učinci kod blažih oblika depresije.
Preparati Douglas laboratorija Opti-EPA i Opti-DHA izvor su visokokvalitetnih omega-3 masnih kiselina
Razvoj mozga i inteligencije: novija istraživanja upućuju na važnost uzimanja omega-3 masnih kiselina u zadnjem trimestru trudnoće i prvim godinama djetetovog života. Ta primjena važna je zbog adekvatnog razvoja retine oka i inteligencije kod djeteta. Primijećeno je da su djeca koja su uzimala omega-3 masne kiseline imala veću aktivnost p300 moždanog vala, a on je usko povezan sa procesom pamćenja i učenja.
Također njihova preporuka je uzimanje i kod djece sa sindrom hiperaktivnosti, objašnjenje čega je vrlo jednostavno.
Centri učenja i ponašanja građeni su od DHA, stoga potpuni ili djelomični deficit dovodi do razvoja ovog sindroma pogotovo kod predškolske i školske djece. Kod uzimanja omega-3 masnih kiselina treba posebnu pažnju posvetiti njihovom porijeklu te deklaraciji na proizvodu. Primjerice, napomena – 1200 mg ribljeg ulja, ne znači da u proizvodu ima 1200 mg omege-3, nego u daljnjem tekstu treba zbrojiti vrijednosti EPA i DHA čiji prosjek po proizvodu iznosi od 300-600 mg. Posebnu pažnju treba posvetiti i činjenici ima li proizvođač certifikat kojim dokazuje da su iz proizvoda uklonjeni pesticidi, herbicidi, te teški metali, a najbolji postupak za to je postupak molekularne destilacije.
Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!
