Laboratorijske novosti

Jačanje imunološkog sustava u vrijeme COVID-19 infekcije


Poliklinika Analiza je u svoj laboratorij uvela brzi dijagnostički test za odvojeno detektiranje IgM,  IgG antitijela specifičnih za SARS- CoV2 virus u uzorku seruma i plazme u svrhu profesionalne dijagnostike infekcije uzrokovane SARS-CoV-2 virusom po cijeni od 150,00 kn
Više informacija pozivom na 021 688 888


Već je nekoliko mjeseci prošlo od kada su nam SARS-CoV-2 virus i COVID-19 promijenili živote. Od samih početaka bolesti naučili smo puno: znamo ime virusu, njegovu strukturu, način prijenosa i testiranja, inkubaciju, kliničku sliku, razmatramo potencijalne lijekove i načine liječenja.

Naučili smo puno i o fizičkom distanciranju, nošenju maski i rukavica, podsjetili smo se na učestalo pranje ruku. Svakodnevno slušamo podatke o broju zaraženih, umrlih i ljudi koji su ozdravili i već smo uočili obrazac da je najviše oboljelih u dobnoj skupini od 50 do 60 godina, ali obolijevaju i mlađi i da najveća stopa smrtnosti u populaciji iznad 75 godina, zahvaljujući pratećim bolestima.

Naravno kao i svaki drugi patogen, tako i SARS-CoV-2 virus ima svoje izuzetke iz priče, pa nažalost možemo pročitati da su umrli i mlađi ljudi ali da su se od COVID-19 infekcije opravili i 90-godišnjaci što nas je iznova veselilo i pružalo nam nove nade.

Mjeseci koji su prošli naučili su nas i da se naš imunološki sustav bori protiv SARS-CoV-2 virusa, stvarajući IgM i IgG antitijela, koja se razvijaju u prvim tjednima od početka infekcije i to prvo IgM, a onda i IgG zaštitna antitijela, što nam otvara novu perspektivu u otkrivanju i asimptomatskih bolesnika, ali i osoba koje su preboljele infekciju pa se mogu vratiti na svoja radna mjesta. U njihovom detektiranju dodatno će nam pomoći brzo razvijajući serološki testovi.

Međutim ostaju pitanja: Osim svih onih mjera koje smo ponovili i naučili, postoje li i drugi načini kako da pomognemo svom imunološkom sustavu da se bar preventivno ali i u samom početku bolesti kvalitetno bori? Postoji li mogućnost da pomognemo svojoj „biološkoj starosti/mladosti“ kako bi odradila kvalitetan posao?

Naravno sve su ovo razmatranja potkrijepljena razmišljanjima znanstvene zajednice.

Na temelju kliničkih značajki i patogeneze akutnog respiratornog poremećaja izazvanog visoko homogenim koronavirusima dokazi upućuju da pretjerana upala, oksidacija i pretjeran imunološki odgovor vrlo vjerojatno doprinose patologiji COVID-19. To dovodi do citokinske oluje i kasnijeg napredovanja bolesti do akutne ozljede pluća (ALI) / akutnog respiratornog distres sindroma (ARDS) i nažalost do smrti.

I koja onda već poznata sredstva nam mogu pomoći?

Melatonin, iako nije viricidan, zahvaljujući protuupalnim i antioksidativnim svojstvima djeluje zaštitno protiv ALI/ARDS uzrokovanih virusnim i drugim patogenima. Istraživanja upućuju da melatonin uzrokuje smanjenje proupalnih citokina: TNF-α, IL-lp, IL-6 i IL-8 i porast razine protuupalnog citokina IL-10.

Virusna replikacija i infekcija organizma rezultira stalnim stvaranjem slobodnih radikala. Antioksidativni učinak melatonina surađuje s njegovim protuupalnim djelovanjem stimulirajući djelovanje antioksidativnih enzima (npr. superoksid dismutaza), blokirajući djelovanje prooksidacijskih enzima te izravno hvatajući slobodne radikale, djelujući kao čistač slobodnih radikala. Melatonin ima još jednu važnu funkciju a to je izravno pojačavanje imunološkog odgovora poboljšavajući proliferaciju i sazrijevanje NK stanica, T i B limfocita, granulocita i monocita kako u koštanoj srži tako i u drugim tkivima.

Ljudsko tijelo ne može sintetizirati beta-glukan i ne može metabolizirati njegove beta-glikozidne veze, zbog toga beta-glukan unesen oralno u organizam stiže nepromijenjen do tankog crijeva, gdje se pomoću M stanica prenosi do limfnog tkiva lociranog u Peyerovim pločama (nakupine limfnih stanica u submukozi tankog crijeva).

Općenito se može reći da beta-1,3-glukani pojačavaju prvu „liniju obrane“ organizma. Njegovo glavno biološko imunomodulacijsko djelovanje temelji se na stimulaciji aktivnosti čimbenika urođene imunosti: neutrofila, NK-stanica i makrofaga, a bitan čimbenik pogotovo kod respiratornih infekcija je što beta-1,3-glukan povećava koncentraciju sekretornih IgA antitijela u slini, što rezultira povećanjem lokalnih obrambenih aktivnosti mukoznih membrana.

Još u doba infekcije sa SARS-om znanstvenici su razmatrali i ulogu vitamina C, jer istraživanja su dokazala da vitamin C može utjecati na imunološki sustav i to posebno na funkciju fagocita, transformaciju T limfocita i proizvodnju interferona. Slično kao i vitamin C, tako i vitamin E svojim djelovanjem stimulira kvalitetan imunološki odgovor kroz regulaciju funkcije dendritičnih stanica, makrofaga, stanica prirodnih ubojica (NK), T stanica i B stanica.

Protuupalnom djelovanju vitamina E pomaže i njegovo antioksidativno djelovanje kroz sposobnost hvatanja slobodnih radikala ali i regulirajući i proizvodnju slobodnih radikala kisika i dušika. Vitamin D može modulirati urođene i specifične imunološke odgovore, budući da se receptor za vitamin D eksprimira na imunološkim stanicama, posebno, T i B stanicama, te stanicama koje prezentiraju antigen.

Iako o vitaminu B3 (niacin) nikada ne razmišljamo kao o imunomodulirajućem vitaminu, nije nevažna njegova uloga u zaštiti pluća, pogotovo u počecima infekcije sa SARS-CoV-2 virusom kada dolazi do pojave kašlja i kada vitamin B3 ima snažno protektivno djelovanje smanjujući razvoj plućne fibroze, što su potvrdila i istraživanja.

U razmatranje treba uključiti i kvercetin, polifenol dobiven iz biljaka koji ima protuupalno i antivirusno djelovanje zahvaljujući inhibiciji proizvodnje proupalnih citokina.

Naravno, ne bismo trebali zaboraviti niti poznati mineral koji odavno koristimo u imunološkoj borbi a to je cink, za kojeg su istraživanja dokazala da povećanje unutarstanične koncentracije Zn2+ učinkovito smanjuju replikaciju niza RNA virusa, kroz ometanje ispravne proteolitičke obrade virusnih polyprotein.

Lista prirodnih sredstva koja imaju svoja protuupalna i antioksidacijska djelovanja možda je i duža, ali cilj nam nije sugerirati načine liječenja COVID-19 infekcije, već potaknuti na razmišljanje kako vlastiti imunološki sustav učiniti zdravijim, kako biološku starost vratiti unazad i omogućiti zdravom imunološkom sustavu borbu, u slučaju infekcije sa SARS-CoV-2 virusom.

Izvori:

  • Liu W, Liu W, Kou G et al. Evaluation of Nucle 1 ocapsid and Spike Protein-based ELISAs for detecting antibodies against SARS-CoV-2. J. Clin. Microbiol. doi:10.1128
  • Zhang R, Wang X, Ni L, Di X, Ma B, Niu S, Liu C, Reiter RJ. COVID-19: Melatonin as a potential adjuvant treatment. Life Sci. 2020 Mar 23:117583. doi: 10.1016/j.lfs.2020.117583
  • Nieman DC, Henson DA, McMahon M, Wrieden JL, Davis JM, Murphy EA, Gross SJ, McAnulty LS, Dumke CL. Beta-glucan, immune function, and upper respiratory tract infections in athletes.  Med Sci Sports Exerc. 2008;40(8):1463-71.
  • Murphy EA, Davis JM, Carmichael MD. Immune modulating effects of β-glucan. Curr Opin Clin Nutr Metab Care. 2010;13(6):656-61
  • Hemilä H. Vitamin C and SARS coronavirus. Antimicrob Chemother. 2003 Dec;52(6):1049-50. Epub 2003 Nov 12.
  • Lee GY, Han SN. The Role of Vitamin E in Immunity. Nutrients. 2018 Nov 1;10(11). pii: E1614. doi: 10.3390/nu10111614.
  • Li Y et al. Quercetin, Inflammation and Immunity. Nutrients. 2016 15;8(3):167. doi: 10.3390/nu8030167.
  • Aranow C. Vitamin D and the immune system. J Investig Med. 2011 Aug;59(6):881-6. doi: 10.2310/JIM.0b013e31821b8755.
  • Shi Y, Wang Y, Shao C. COVID-19 infection: the perspectives on immune responses. Cell Death Differ. 2020 Mar 23. doi: 10.1038/s41418-020-0530-3
  • Read SA, Obeid S, Ahlenstiel C, Ahlenstiel G. The Role of Zinc in Antiviral Immunity. Adv Nutr. 2019 Jul 1;10(4):696-710. doi: 10.1093