Danas u svijetu oko 46% stanovništva pati od jedne ili više oblika kroničnih nezaraznih bolesti (bolesti kardiovaskularnog sustava, zloćudni tumori, dijabetesa tip2, pretilosti, bolesti respiratornog sustava, neurološka oboljenja …), a oko 60% ih umire od njih. Vodeći svjetski zdravstveni istraživački centri uz potporu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) su se udružili u globalnu organizaciju (GACD) s ciljem sustavnog rješavanja ovih vrsta oboljenja koja poprimaju epidemiološke razmjere.
Predviđanja su da će u idućem desetljeću oko 388 milijuna ljudi prijevremeno umrijeti od neke vrste kroničnih nezaraznih bolesti ako nastave dosadašnjim načinom života(slaba ili nikakva fizička aktivnost, nepravilna prehrana, pretjerana konzumacija cigareta i alkohola…)
Kada razmišljamo o stilu života koji doprinosi našoj dugovječnost u različitoj populističkoj i stručnoj literaturi nailazimo na termin mediteranske prehrane i životnih navika ljudi koji žive u tom području. Iako su zemlje tog podneblja različite u kulturološkim, etničkim i religioznim korijenima kao i ekonomskom i gospodarskom razvoju zajedničke su im prehrambene navike (izbor svježih i sezonskih namirnica s naglaskom na cjelovitim žitaricama, voću, povrću, orašastim plodovima, sjemenkama, leguminozama, maslinovom ulju i začinskom bilju, postupcima pripreme obroka i načinu konzumacije obroka).
Zadnjih šezdesetak godina intenzivno se proučav
Prije otprilike pedesetak godina znanstvenik Ancel Benjamin Keys i suradnici su zapazili da u mediteranskom području ljudi rijetko obolijevaju od kardiovaskularnih oboljenja usprkos povećanom sadržaju masnoća u svakodnevnoj prehrani. Mononezasićene i polinezasićene masne kiseline smanjuju, dok trans masne kiseline(koje su jako malo zastupljene u mediteranskoj prehrani) potiču razvoj koronarnih oboljenja.
Ova spoznaja ukomponirana s prehranom bogatom povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, sjemenkama, orašastim plodovima, fizičkom aktivnošću i umjerenim konzumacijom vina za 80% smanjuje mogućnosti razvoja koronarnih oboljenja, za 70% mogućnost infarkta miokarda i za 90% razvoj dijabetesa tip 2.
U jednoj od studija praćen je utjecaj maslinovog ulja na ekspresiju gena mononuklearnih stanica periferne krvi koje igraju krucijalnu ulogu u nastanku i razvoju ateroskleroze. Nakon trotjedne konzumacije maslinovog ulja u količinama karakterističnim za mediteransku prehranu uočeno je značajno smanjenje ekspresije gena i mogućnost razvoja ateroskleroze.
U časopisu “European Journal of Clinical Nutrition” ove godine je predstavljena trogodišnja studija o utjecaju mediteranske prehrane na ukupni antioksidativni kapacitet plazme i smanjenje težine kod populacije s predispozicijama kardiovaskularnih oboljenja. Mediteranska prehrana u kojoj se kao glavni izvor masnoća koristi hladno prešano djevičansko maslinovo ulje povećava antioksidativni kapacitet plazme i vidljiv je gubitak na težini ispitanika.
Neurolog Nikolaos Scarmeas, je u svojoj studiji iz 2006.godine utvrdio povezanost mediteranske prehrane sa smanjenom mogućnošću razvoja Alzheimerove bolesti. Pratio je grupu od 2258 starijih osoba različitih etničkih skupina u New Yorku kroz četiri godine i došao do zaključka da je mogućnost razvoja demencije i Alzheimerove bolesti smanjena za 40% kod ljudi čija su prehrambene navike najsličnije mediteranskoj prehrani. Njegova najnovija studija o povezano prehrane i neuroloških oboljenja nastavlja se u Grčkoj.
Novija studija izdana u listopadu ove godine povezuje mediteransku prehranu sa smanjenom mogućnošću razvoja depresije za 30%.Praćena na uzorku od 10094 zdravih stanovnika Španjolske u razdoblju od oko 4,5 godine ne odgovara na pitanje specifičnog mehanizma koji utječe na smanjenu pojavu depresije već zaključuje da sinergizam svih komponenata mediteranskog stila života utječe na rezultat.
U većini studija korelacija između ekspresije bolesti i prehrane ne vezuje se za pojedinačne mikro i makronutrijente već njihovo zajedničko djelovanje.
Prehrambena piramida mediteranske prehrane
Novija istraživanja rezultirala su i formiranjem nove prehrambene piramide mediteranske prehrane. Piramide pravilne prehrane su osmislili stručnjaci da bi s
Nova prehrambena piramida mediteranske prehrane predstavljena je u studenome 2008. godine kao nadogradnja na prehrambenu piramidu mediteranske prehrane formiranu 1993. godine nakon više od stotinu znanstvenih istraživanja u posljednjih petnaest godina, a osnovne smjernice su joj:
1.bazu piramide čine:
-cjelovite žitarice
-povrće(sezonsko, svježe ili kuhano)
-voće (sezonsko,svježe, kod konzumacije voćnih sokova voditi računa o količini i kaloričnoj vrijednosti)
-orašasti plodovi,sjemenke i leguminoze (izvor proteina, vlakana i nezasićenih masnih kiselina)
-začini i začinsko bilje (osim nacionalnog identiteta daju jelu karakterističan okus i aromu reducirajući potrebu za dodatkom soli i masnoća prilikom pripreme obroka)
-masline i maslinovo ulje(osnovni izvor masti u mediteranskoj prehrani bilo kao plod ili ulje za kuhanje pečenje ili kao začin)
2.na drugoj razini piramide su:
-riba i morski plodovi koji se trebaju konzumirati minimalno dva puta tjedno (izraženo pozitivno djelovanje na funkciju mozga i reproduktivnih organa)
3.na trećoj razini piramide su:
-fermentirani mliječni proizvodi (konzumiraju se umjereno)
-jaja, izvor visoko vrijednih proteina (preporuka je maksimalno 3-4 jaja tjedno)
-bijelo meso do dva puta tjedno
4. vrh piramide čine:
-crveno meso (krto nekoliko puta mjesečno)
-slatkiši(nekoliko puta tjedno u malim porcijama)
U sklopu piramide navodi se i umjereno konzumiranje vina (žene čašu dnevno, a muškarci dvije). Ovaj naputak nije karakterističan za sve mediteranske zemlje zbog religioznih uvjerenja i ne odnosi se na djecu.
Umjerenost, dnevna fizička aktivnost i pravilna hidratacija poznata su pravila zdravih prehrambenih navika, a specifičnost mediteranske prehrane je konzumiranje obroka u opuštenoj atmosferi i društvu.
Paradoksalna je pomisao da iako smo mediteranska zemlja stopa smrtnosti uzrokovana jednim od oblika kroničnih nezaraznih oboljenja (najviše kardiovaskularnih oboljenja) je u porastu. Pravilne prehrambene navike, fizička aktivnost i preventivna dijagnostika saveznici su na putu dugovječnosti.
Bojana Bakić
Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!
