Multipla skleroza i prehrana

Multipla skleroza je autoimuna neurodegenerativna bolest koja zahvaća živčani sustav a kao posljedicu ima oslabljeno funkcioniranje živačnog sustava. Iako je etiologija bolesti još uvijek velikim dijelom nepoznata, znanstvenici se slažu da postoje dokazani čimbenici rizika: virusna infekcija, klima (geografska rasprostranjenost) i izloženost suncu (vitamin D), mjesec rođenja, pušenje (aktivno i pasivno), dijagnoza upalnih bolesti crijeva kao i dijagnoza bolesti štitnjače. Simptomi bolesti se s vremenom najčešće pogoršavaju a oboljeli su svakodnevno suočeni sa brojnim izazovima vezanim uz najosnovnije motoričke radnje i kretnje. Osim fizičkih posljedica, bolest može ostaviti i posljedice na psihičko zdravlje jer nerijetko zbog simptoma pati društveni i socijalni život. Iako je dijagnoza multiple skleroze medicinski klasificirana i točno definira kliničku sliku bolesti, postoje značajne varijacije u simptomima među oboljelima što nas dovodi do zaključka kako je svaki čovjek zasebna i individualna jedinka.

Pristup terapiji je multidiscipliniran i obuhvaća propisane lijekove, fizikalnu terapiju i masaže, nadomjestke vitamina i minerala ali i promjenu prehrambenih navika. Sa nutricionističkog aspekta, ovo posljednje je izuzetno bitno jer smo svjesni da ono što jedemo u konačnici postaje naš lijek ili otrov. Hrana direktno utječe na zdravlje – bilo kao samostalna namirnica ili u kombinaciji sa drugim namirnicama. Među najčešće provođenim dijetama kod pacijenata oboljelih od MS se navode: Swan dijeta, Paleo dijeta, Mediteranska dijeta, McDougall dijeta te dijeta bez glutena. Svaka od navedenih se razlikuje po dozvoljenom unosu pojedinih makronutrijenata i osnovnim principima.

Dijeta bez glutena isključuje glutenske žitarice (pšenica, zob, ječam, raž, pir) i njihove derivate u vidu brašna, mekinja i drugih proizvoda dok se u umjerenim količinama mogu konzumirati žitarice koje ne sadrže gluten (quinoa, amaranth, proso, heljda i dr.). Dozvoljene namirnice su sve vrste povrća, voća, mesa, orašastih plodova, ribe i mliječnih proizvoda koje prirodno ne sadrže gluten ili im gluten nije dodan u procesu proizvodnje i prerade. Ovaj tip prehrane se provodi kod upalnih bolesti crijeva te intolerancije na gluten iz razloga što kod navedenih bolesti gluten izaziva upalni odgovor organizma. Prednost dijete je što smanjuje mogućnost potencijalnih upalnih reakcija u organizmu i često se provodi i za liječenje autoimunih bolesti.

McDougall dijeta je u svojoj osnovi veganska dijeta koja naglasak stavlja na konzumaciju ugljikohidrata – u prvom redu cjelovitih žitarica. Zabranjen je unos namirnica životinjskog porijekla a ujedno je i smanjen unos svih vrsta masti, soli te začina. Ostale dozvoljene namirnice su povrće i voće, orašasti plodovi te zamjene za mliječne proizvode na biljnoj bazi. S obzirom da je ovakav način prehrane poprilično isključiv, može doći do manjka određenih vitamina (A, D, B skupine – izuzetno bitni za metabolizam) te minerala poput željeza, kalcija (uloga u kontrakciji mišića) a koji se prirodno nalaze u „zabranjenim“ namirnicama.

Swan dijeta je razvijena od strane dr.Swana čija je uža specijalnost vezana uz liječenje MS. Tokom godina iskustva i rada sa pacijentima, pratio je njihove prehrambene navike i kreirao dijetu čiji je osnovni princip smanjen unos svih vrsta masti – kako zasićenih tako i nezasićenih. U prvoj godini provođenja potpuno isključuje konzumaciju crvenog mesa i naglašava unos namirnica sa smanjenim udjelom masti. Dozvoljene namirnice su sve vrsta voća i povrća te meso sa što manjim sadržajem masti. Dijeta može dovesti do manjaka vitamina topivih u mastima: A, D, E, K a upravo nedovoljna izloženost suncu i nizak udio vitamina D u organizmu može biti faktor rizika za obolijevanje od MS.

Potpuna suprotnost dijeti Dr.Swana je Paleo dijeta koja podrazumijeva unos proteina životinjskog porijekla u količini od 30-35% dnevnog unosa. Zagovornici ovog tipa prehrane polaze od teze kako su se naši preci u prošlosti hranili isključivo hranom koji bi skupili tokom lova te povrćem i voćem koje bi im bilo dostupno u određenom dijelu godina. Unos žitarica je sveden na minimum a ugljikohidrati potječu najvećim dijelom iz povrća. Ovaj tip dijete, za razliku od McDougall i Swan dijete, potiče visok unos masnoća (zasićenih i nezasićenih) no jednako tako dijeta može biti deficitarna u vitaminima i mineralima koji se nalaze u žitaricama.

Mediteranska dijeta je jedini način prehrane koji nije isključiv i zasniva se na svakodnevnoj konzumaciji maslinovog ulja, svježeg povrća i voća, ribe te mliječnih proizvoda. Unos proteina je primarno iz ribe i mliječnih proizvoda dok se crveno meso konzumira tek nekoliko puta mjesečno. Osnovicu prehrane čine cjelovite žitarice a potom svježe povrće. Glavna značajka mediteranskog načina prehrane se oslanja na maslinovo ulje koje sadrži visok udio nezasićenih masnih kiselina i koje se svakodnevno koristi pri priremi hrane. S obzirom da ovaj tip prehrane nije isključiv, potencijalnih deficita nema ukoliko je prehrana raznovrsna i optimalno raspoređena.

Među novijim značajnijim zdravstvenim istraživanjima se ističe ono autora In Young Choi i sur. iz 2016. godine koji zastupaju nove pravce u smjeru utjecaja prehrane na razvoj i simptome bolesti.

FMD (fasting mimicking diet) ili dijeta sa periodima gladovanja se bazira na periodima gladovanja – kada se unos kalorija drastično smanjuje na minimalno polovicu uobičajenog unosa i periodima kad se jede kao i uobičajeno. Ti se ciklusi izmjenjuju svaki tjedan, a naglasak je svakako na unosu dovoljne količine vode i kvalitetnih namirnica bogatih mikronutrijentima. Istraživanje predstavljeno u radu se prvotno ispitalo na pokusnim životinjama ali je i nedugo zatim provedeno na kliničkim subjektima. Skupina od 60 oboljelih pacijenata je bila povrgnuta testiranju na način da su regrutirani u 3 skupine po 20 ispitnika: prva skupina je bila kontrolna, druga skupina je bila na ketogenoj dijeti (sliči principi Paleo dijete) a treća skupina je bila na Mediteranskoj dijeti popraćenoj sa periodima gladovanja. Kontrola je provedena 8. dan nakon početka istraživanja te nakon tri i šest mjeseci. Rezultati su se skupljali na način da su pacijenti subjektivno ocjenjivali svoje zdravstveno stanje – treća grupa je evidentirala općenito poboljšanje kvalitete života, smanjenje simptoma bolesti, bolje psihičko i fizičko zdravlje u odnosu na početno stanje i u odnosu na kontrolnu grupu. Istraživanje je provedeno jednom na relativno malom broju ispitanika i ostavlja mjesta u znanosti za buduća slična istraživanja, a bitno je naglasiti kako su pacijenti subjektivno ocijenili svoje zdravstveno stanje.

Potencijali pozitivni učinci dijete sa peridoima gladovanja mogu se objasniti na molekularnoj razini. Dijeta gladovanjem potiče organizam na sintezu glukokortikoida koji se i inače koriste za liječenje MS a djeluju na način da potiču smrt (apoptozu) autoimunih stanica odgovornih za nastanak bolesti. Nadalje, period gladovanja je popraćen „oskudicom“ osnovnih hranjivih tvari – glukoze pa se organizam prebacuje na iskorištavanje energije iz masti i masnih naslaga čime se povećava stopa staničnog disanja. Tokom procesa staničnog disanja nastaju prooksidansi – molekule koje provociraju organizam na način da dolazi do stvaranja imuniteta lučenjem antioksidansa što kao krajnji rezultat ima veću stopu antioksidativne aktivnosti – a samim time i povećan imunitet.

Crijevna mikroflora zaseban je dio našeg organizma koji u posljednje vrijeme sve više poprima na važnosti. Bakterije i drugi mikroorganizmi koji čine našu crijevnu mikrofloru nemaju sveukupno nužno isključivo pozitivnu ili negativnu ulogu – dio njih je odgovoran za produkciju toksina koji mogu djelovati štetno ali brojniji je dio onih mikroorganizama koji su nam korisni i bez kojih ne bi mogli funkcionirati. Komenzalne bakterije koje se nalaze u crijevima kao svoj izvor hrane koriste onu hranu koju konzumiramo pa ovisno o načinu prehrane dominiraju specifični rodovi i vrste bakterija. U organizmu je uvijek prisutan veliki broj bakterijskih vrsta i poprilično je nemoguće eliminirati jednu vrstu bakterije pa stoga balans između „pozitivnih“ i „manje pozitivnih“ vrsta jako bitan.

Promjena prehrane apsolutno utječe na sastav crijevne mikroflore – moguće već u roku od jednog dana nakon promjene načina prehrane a brojni zdravstveni radovi dovode u vezu sastav crijevne mikroflore sa nastankom oboljenja. Istraživanja provedena na pacijentima oboljelim od MS su dovela do zaključka kako većina pacijenata ima disbalans crijevne mikroflore u odnosu na osobe koje nisu oboljele što može biti otežavajuća okolnost pri liječenju – posebice ako su u svakodnevnoj uporabi i lijekovi. Jedna od terapija koja se razmatra za liječenje autoimunih bolesti je presađivanje crijevne mikroflore iz zdrave osobe u pacijenta a druga opcija bi bila terapija Candidom koja za sad uspješno funkcionira na pokusnim životinjama.

Svaka dijeta ima svoje prednosti i nedostatke te postoji šansa da pojedinici drukčije reagiraju na primjenu neke od navedenih dijeta – kod nekih može doći do poboljšanja stanja a kod nekih do pogoršanja. Koji tip dijete provoditi ovisi i uvelike o drugim zdravstvenim poteškoćama ukoliko ih pacijent ima. Bolesti kao što su primjerice – dijabetes, bolesti žuči, bolesti jetre, bolesti bubrega pa sve do žgaravice, gastritisa, refluksa i bolesti desni – za sobom povlače posebne principe dijetoterapije u kojima nema prostora za improviziranje već za provođenje poznatih i znanstveno te medicinski utemeljenih principa prehrane. Jelovnike stoga mora sastavljati educirana osoba koja je upoznata sa metaboličkim reakcijama i utjecaju pojedine vrste hrane na zdravlje. Ono što se s jedne strane može činiti primjenjivo na jednog pojedinca nije nužno primjenjivo na drugog jer je i bolest, sama po sebi, promjenjivog karaktera i vrlo često za sobom povlači i druge zdravstvene komplikacije.

U Poliklinici Analiza možete dogovoriti termin za razgovor sa doktorom koji će Vam dati smjernice i ovisno o Vašem zdravstvenom statusu uputiti na dodatna testiranja koja mogu biti od velike pomoći.

Poliklinika Analiza (Call centar):
Radnim danom: 07-19 sati
Subota 07-12 sati

021 688-888

Literatura

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4899145/#SD1

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5337874/

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24424194

http://www.nationalmssociety.org/Living-Well-With-MS/Health-Wellness/Diet-Nutrition

http://www.sciencealert.com/early-evidence-suggests-that-fasting-like-diets-could-fight-autoimmune-conditions

http://www.swankmsdiet.org/the-diet/

http://www.nationalmssociety.org/NationalMSSociety/media/MSNationalFiles/Documents/Diet-and-Multiple-Sclerosis-Bhargava-06-26-15.pdf

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!


English