Maslinovo ulje, proizvod dobiven tiještenjem ploda masline, uistinu je namirnica u službi čovjekovog zdravlja. O njegovim pozitivnim učincima pisani su brojni znanstveni radovi i akademski članci, a ono s razlogom čini okosnicu mediteranskog načina prehrane – svjetski i znanstveno priznatog kao najpovoljnijeg za ljudsko zdravlje.
H. Sanchez i suradnici su nakon usporedno provedene studije u Americi, Japanu i Grčkoj došli do zaključka kako je u Grčkoj za 90% niža prevalencija obolijevanja od srčanih bolesti nego u Americi, te čak 4 puta niži rizik za obolijevanje od raka dojke nego u Japanu. Maslinovo ulje, osim što posjeduje značajne količine mono- i polinezasićenih masnih kiselina te vitamina topivih u mastima (A, D, E, K), djeluje i antioksidativno štiteći stanice od slobodnih radikala i toksina prouzrokovanih metabolizmom gljivica. Kandida proizvodi štetne toksine koji djeluju na način da oslabljuju naš imunitet pri čemu bivamo podložniji daljnjim infekcijama i upalama.
Tijelo reagira lučenjem antitijela koji se očituju serumskom dijagnostikom i pružaju temelj za uključivanje terapije lijekovima. Masne kiseline iz maslinovog ulja održavaju vitalnim stanične membrane te potiču lučenje raznih hormona koji reguliraju skoro sve stanične aktivnosti. Vitalnije stanice dovode do povećanja imuniteta i učinkovitijeg odgovora tijela na stresne događaje – u koje se ubrajaju i upale. Maslinovo ulje je termostabilno (podnosi visoke temperature) i može se koristiti u pripremi svih jela uz preporuku 1-2 žlice ulja po obroku i osobi.
Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!
