Koliko je bitan san i njegove faze

REM I NON-REM FAZA
Da li znate koliko je san bitan za zdravlje, kako fizičko tako i psihičko? Naš mozak se tijekom spavanja ne odmara, on je itekako aktivan. Dok se tijelo odmara, mozak obrađuje razne informacije i događanja prikupljena tijekom dana, te nam time omogućava da se očistimo od nakupljenog stresa koji spriječava nas mentalni I duhovni razvoj. Mozak u ovom kontekstu možemo slobodno nazvati “čistač iz treće smjene”…

REM FAZA – PROTIV DEPRESIJE
Nakon proživljenog dana tijelo nam sugerira san, i to upravo zato da bi u REM fazi pomoglo kalibrirati funkcije osjetila tj.emocija u našem mozgu.
Začuđujuće je to da se možemo prisjetiti uspomena emocionalne prirode, ali one kao one, nisu više emocionalne prirode. Neće od nas izmamiti jednaku emocionalnu reakciju kao tada.
Znanost tvrdi da to moramo zahvaliti upravo REM fazi sna, koja obavlja vrlo značajnu funkciju. REM faza nam omogućava da se prisjetimo i da učimo iz nekih iskustava, a bez da budemo osakaćeni od strane emocionalnih tereta koje takva iskustva sa sobom nose. REM faza nam osigurava terapiju preko noći, pomažući našem mozgu da izvrši elegantan trik razdvajanja emocionalno gorkih od emocionalno slatkih iskustava.
Znanstvenici pomoću ove hipoteze objašnjavaju uznemirujuća stanja poput PTSP-a.
Ljudi s PTSP-om često doživljavaju nekontrolirane emocionalne flashbackove. Bivšim vojnicima se događa da u trenutku kada čuju zvuk naglog dizanja roleta na prozorima, dožive flashback na borbenu situaciju, te imaju i emocionalnu reakciju poput lupanja srca i znojenja dlanova . To govori da mozak nije odvojio emociju od sjećanja.
Znanost ističe da su uzastopne noćne more glavno obilježje PTSP-a, te iz toga tumači kako mozak pred REM san servira najjača emocionalna sjećanja i iskustva , kako bi s njih oljuštio emocije, no to iz nekog razloga mozak propušta napraviti. Sjećanje ostaje okovano emocijama, tako da mozak svake sljedeće noći pokušava ponovo, sa jednakim ishodom. To objašnjava ponavljajuće noćne more kod oboljelih od PTSP-a, ljudi koji su proživjeli najduže i najružnije snove, te s time stekli i dijagnozu depresije.
Znanstvenici 80. i 90. godina proučavali su navike spavanja kod ljudi koji su pokazivali znakove depresije, kao posljedice gorkih rastava braka. I to su bili ljudi koji su iskusili najduže i najružnije snove, te time stekli i kliničku sliku depresije.

Najparadoksalnije je to da su istraživanja pokazala da su ispitanici sa snovima najsličnijim snovima ljudi bez depresije, ostali depresivni.

NON-REM FAZA
Ovdje imamo pojam SINAPSE – mala čvorišta između živčanih stanica. Kada jedna stanica drugoj treba proslijediti poruku, ona ju šalje u kemijskom obliku kao roj molekula neurotransmitera, koji se hvataju na receptore primateljske stanice. Te poruke su naša iskustva.
Ovaj molekularni proces zajednički je svim organizmima koji spavaju bez obzira na njihovu složenost.
Potreban je dakle proces koji će isprati ove molekule, a taj se proces odvija najučinkovitije kada spavamo. Neuroznanstvenici su 2012. godine otkrili do tada nepoznate mreže „ispirača“ u mozgu, koje ispiru i čiste tekućinu između moždanih čelija , te ga nazvali GLIMFATIČKI SUSTAV.
Godinu dana poslije otkriveno je da je glimfatički sustav najaktivniji upravo tijekom spavanja.

EVOLUCIJA IMA TENDENCIJU DA PRENAMIJENI STVARI

Iznenađujuće je to da do sada nitko nije sustavno analizirao koje su tvari prisutne u toj tekućini koja je isprana. Znanstvenici predpostavljaju da sadrži jako mnogo neurotransmitera.
Ako je to istina, onda nam se nudi objašnjenje porijekla sna. Ispiranje neurotransmitera je izrazito bitno za živčani sustav, te sukladno tome i životinje tonu u san, iako im prijeti opasnost jer su nezaštičene kada spavaju.
Spavanje gotovo sigurno igra važnu ulogu i u ovoj fazi čišćenja mozga.
Sva objašnjenja sna koja nam se nude u konačnici nas vode istome: San je stanje u koje ulazimo kako bi pročistili sustave koji su bili izloženi stresu u stanju budnosti.

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!


English