Hipertenzija ili visoki krvni tlak znači da je tlak u arterijama trajno povišen. Zovu je „tihim ubojicom” jer godinama najčešće ne daje tegobe, a postupno oštećuje srce, mozak, bubrege, oči i krvne žile. Otkriva se jednostavno, mjerenjem tlaka, a dobro liječenje znatno smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.
Što znače brojke krvnog tlaka
Krvni tlak izražava se u milimetrima žive (mmHg) i dvjema brojkama. Gornja, sistolički tlak, tlak je u arterijama dok srce izbacuje krv, a donja, dijastolički tlak, tlak dok se srce opušta između otkucaja. Europsko kardiološko društvo (ESC) u smjernicama iz 2024. tlak izmjeren u ordinaciji dijeli u tri skupine:
- nepovišen tlak: ispod 120/70 mmHg;
- povišen tlak: gornji 120 do 139 mmHg ili donji 70 do 89 mmHg;
- hipertenzija: 140/90 mmHg ili više, potvrđeno ponovljenim mjerenjima.
Kod povišenog tlaka liječnik procjenjuje ukupni rizik od srčanožilnih bolesti i savjetuje promjene načina života, a lijekove uvodi kod hipertenzije te kod povišenog tlaka uz visok rizik ako promjene ne pomognu dovoljno. Kod većine odraslih koji uzimaju lijekove cilj je gornji tlak od 120 do 129 mmHg, ako se dobro podnosi. Za starije i krhke osobe liječnik cilj prilagođava.
Simptomi
Većina ljudi s hipertenzijom nema nikakve tegobe. Glavobolja, vrtoglavica ili krvarenje iz nosa nisu pouzdan znak: mnogi s visokim tlakom ih nemaju, a te tegobe imaju i ljudi s urednim tlakom. Jedini način da saznate imate li visok tlak jest da ga izmjerite. Prema europskim smjernicama odrasli mlađi od 40 godina trebali bi tlak izmjeriti barem svake tri godine, a stariji barem jednom godišnje.
Zašto je visok tlak opasan i tko je u većem riziku
Dugotrajno visok tlak opterećuje srce i oštećuje stijenke krvnih žila. Povećava rizik od moždanog udara, infarkta, zatajivanja srca, fibrilacije atrija, kronične bolesti bubrega, oštećenja mrežnice i demencije. Rizik raste s visinom tlaka i trajanjem bolesti, a dodatno ga povećavaju pušenje, povišen LDL kolesterol, šećerna bolest i bolest bubrega.
Kod većine odraslih hipertenzija nema jedan uzrok, nego nastaje zbog više čimbenika: starije dobi, nasljeđa, prekomjerne tjelesne težine (osobito oko struka), previše soli, premalo voća i povrća, alkohola i premalo kretanja. Tlak mogu povisiti i neki lijekovi, primjerice protuupalni lijekovi protiv bolova, kapi za nos koje sužavaju žile i kortikosteroidi.
U manjem dijelu bolesnika tlak povisuje druga bolest (sekundarna hipertenzija): bolest bubrega ili suženje bubrežne arterije, primarni hiperaldosteronizam (nadbubrežne žlijezde stvaraju previše aldosterona), apneja u snu, bolesti štitnjače, a rjeđe feokromocitom, Cushingov sindrom ili, kod djece i mladih, suženje aorte. Na to se posumnja kad hipertenzija nastane prije 40. godine, naglo se pogorša, ne popušta uz tri lijeka, kad je kalij nizak ili se javljaju napadaji glavobolje, znojenja i lupanja srca.
Kada liječniku, a kada hitno
- Javite se liječniku ako vam je tlak u ponovljenim mjerenjima 140/90 mmHg ili viši, ili kod kuće u prosjeku 135/85 mmHg ili viši.
- Javite se i kod tlaka od 120–139/70–89 mmHg, osobito ako pušite, imate šećernu bolest, povišen kolesterol ili srčane bolesti u obitelji.
- U trudnoći svaki tlak od 140/90 mmHg ili viši odmah recite ginekologu.
- Ako je tlak 180/110 mmHg ili viši bez drugih tegoba, odmorite pet minuta i ponovite mjerenje. Ako ostane tako visok, javite se liječniku bez odgađanja.
Hitno pozovite hitnu medicinsku pomoć ako uz vrlo visok tlak imate bol u prsima, nedostatak zraka, jaku glavobolju, smetenost, smetnje vida, slabost ili utrnulost jedne strane tijela, spušten kut usana ili otežan govor.
Kako se postavlja dijagnoza
Dijagnoza se ne postavlja na temelju jednog mjerenja. Liječnik tlak mjeri više puta i obično ga potvrđuje mjerenjem izvan ordinacije: kućnim mjerenjem kroz nekoliko dana, ujutro i navečer, ili 24-satnim mjerenjem tlaka. Tako se otkriva i hipertenzija „bijele kute”, kad je tlak visok samo u ordinaciji, te prikrivena hipertenzija, kad je u ordinaciji uredan, a kod kuće visok.
Za točno kućno mjerenje koristite provjeren tlakomjer s manžetom na nadlaktici. Pola sata prije ne pijte kavu, ne pušite i ne vježbajte. Mjerite nakon pet minuta mirnog sjedenja, s naslonjenim leđima i rukom na stolu u visini srca, bez razgovora, dvaput u razmaku od minute.
Uz pregled liječnik procjenjuje je li tlak već oštetio organe. Snima se EKG, a prema potrebi rade se ultrazvuk srca, pregled očne pozadine i ultrazvuk bubrega te laboratorijske pretrage.
Uloga laboratorija
Laboratorijske pretrage ne potvrđuju hipertenziju, ali pokazuju je li tlak već oštetio bubrege, otkrivaju druge čimbenike rizika i pomažu u traženju sekundarnih uzroka. Kod nove dijagnoze liječnik najčešće traži:
- kreatinin s izračunom eGFR-a, za procjenu rada bubrega;
- kalij i natrij, jer nizak kalij može upućivati na hiperaldosteronizam, a oba se prate i uz neke lijekove za tlak;
- glukozu natašte ili HbA1c, zbog šećerne bolesti;
- lipidni status, za procjenu ukupnog rizika;
- pregled mokraće i albumin u mokraći (mikroalbumini), rani znak oštećenja bubrega.
Prema procjeni liječnika dodaju se krvna slika, kalcij i TSH. Europske smjernice preporučuju da se kod odraslih s potvrđenom hipertenzijom razmotri i probir na primarni hiperaldosteronizam određivanjem aldosterona i renina. Te i druge ciljane pretrage liječnik može zatražiti prema procjeni. Homocistein nije rutinska pretraga kod visokog tlaka, o čemu pišemo u tekstu o homocisteinu i krvnom tlaku. Za širu procjenu rizika postoji Panel Kardiovaskularno zdravlje, koji uz lipide sadrži apolipoproteine, lipoprotein(a), homocistein i proBNP, ali ne zamjenjuje osnovne pretrage.
Na vađenje krvi možete doći bez naručivanja i bez uputnice, u jednu od naših poslovnica (popis na stranici Kontakt), a cijene su u cjeniku usluga. Za glukozu i lipidni status dođite natašte. Nalaze tumači vaš liječnik, uz izmjerene vrijednosti tlaka i ostale čimbenike rizika.
Liječenje i što možete sami
Tlak snižavaju manje soli (najviše oko 5 grama, odnosno jedna čajna žličica dnevno, računajući i sol u kruhu i gotovoj hrani), više povrća i voća, redovita tjelesna aktivnost, barem 150 minuta umjerenog napora tjedno, smanjenje prekomjerne težine, što manje alkohola i prestanak pušenja. Ako to ne bude dovoljno, liječnik propisuje lijekove, često kombinaciju dvaju lijekova u jednoj tableti. Lijekove ne prekidajte kad se tlak normalizira, jer je to obično znak da djeluju.
Česta pitanja
Je li tlak 130/85 visok?
Prema europskim smjernicama to je povišen tlak, ali još ne hipertenzija. Liječnik procjenjuje vaš ukupni rizik i savjetuje promjene načina života. Kod visokog rizika može predložiti i lijekove ako se tlak kroz nekoliko mjeseci ne snizi.
Može li visok tlak uzrokovati glavobolju?
Uobičajeno povišen tlak rijetko uzrokuje glavobolju. Jaka glavobolja uz vrlo visok tlak, osobito sa smetnjama vida, mučninom ili smetenošću, razlog je za hitan pregled.
Moram li lijekove za tlak uzimati cijeli život?
Kod većine ljudi liječenje je dugotrajno. Kod nekih se doza može smanjiti nakon gubitka težine i promjene prehrane, ali o tome odlučuje liječnik prema izmjerenim vrijednostima.
Pretrage koje možete obaviti u Poliklinici Analiza
Panel
Bez naručivanja i bez uputnice
Pretrage možete obaviti u bilo kojoj poslovnici Poliklinike Analiza, bez prethodnog naručivanja i bez uputnice liječnika. Ako niste sigurni koja vam je pretraga potrebna ili kako se pripremiti, javite nam se. Odgovorit ćemo vam e-mailom, telefonom ili putem WhatsAppa.
Telefoni: Split, Dugopolje 021 688 888 · Rijeka 051 309 309 · Šibenik 022 310 663 · Zadar 023 312 132 · Zagreb 01 2099 880