Biti kovač svoga zdravlja

Pitanja dugovječnosti i besmrtnosti predmet su brojnih znanstvenih, ali i manje znanstvenih istraživanja i rasprava. O značaju preventivne medicine te razlozima osnivanja Hrvatske akademije za anti-aging i estetsku medicinu porazgovarali smo s njenim osnivačem Marinom Bosotinom

Koja je osnovna djelatnost i u kojem smjeru se razvija vaš laboratorij u Splitu?

Marin Bosotina: Otvarajući specijalistički medicinsko-biokemijski laboratorij u Splitu želja mi je bila dati podršku dijelu kompanije koja se bavi razvojem multimedijskih medicinskih aplikacija. Međutim, tijekom rada, a temeljem populacijskih kretanja u Hrvatskoj te javnozdravstvenih prioriteta fokus djelovanja laboratorija je prebačen na zdravu populaciju. Stoga se može reći da je preventivna zdravstvena djelatnost postala nas prioritet. Naime, nakon završetka redovitog školovanja zdravlje postaje briga svakog pojedinca. Negativan efekt takve politike osjeća svaki čovjek, ali i društvo u cjelini.

U okviru preventivnih djelatnosti Poliklinike Analiza među stanovništvom Splitsko-dalmatinske županije provode se opći sistematski pregledi djelatnika, menadžerski pregledi, specijalne analize u cilju rane detekcije karcinoma prostate (PSA test) i debelog crijeva (okultno krvarenje), paneli kardiovaskularnog rizika…

Koje novosti na polju preventive u Hrvatsku donosi vaš laboratorij?

Marin Bosotina: Kao vlasnik dijagnostičke kompanije, ali i član međunarodne federacije za kliničku kemiju, često sudjelujem na kongresima i seminarima diljem svijeta. Fascinantno je koliko i kojom brzinom medicinske spoznaje idu naprijed. Svjestan da nije moguće sve nove dijagnostičke i terapijske metode donijeti u Hrvatsku, odlučio sam to omogućiti preko suradnih ustanova. Naš laboratorij, tako surađuje s nekoliko vrhunskih, usko specijaliziranih laboratorija i zdravstvenih ustanova među kojima bih naglasio Kliniku Planas te laboratorij Sabater-Tobella u Barceloni. Na taj način i hrvatskom čovjeku možemo pružiti zdravstvenu skrb na svjetskoj razini.

Gotovo nije ni potrebno posebno naglašavati ulogu prehrane u životu svakog čovjeka, počevši od samog užitka kojeg osjećamo na nepcima, do važnosti nutritivnih elemenata pojedinih prehrambenih namirnica za metabolizam te pravilan rast i razvoj svakog organizma, ali i svakog pojedinog dijela organizma.

Testom intolerancije na hranu utvrđujemo koje namirnice uzrokuju imunonološku pobunu našeg organizma. Određeni sastojci hrane, antigeni, potiču stvaranje antitijela te dolazi do stvaranja kompleksa antigen-antitijelo. Imunokompleksi kruže tijelom navlačeći tekućinu u stanice, međustaničje, ali i u tkiva, zglobne prostore. Slikovito rečeno, imunokompleksi u tijelu imaju isto djelovanje kao i kruh ubačen u npr. juhu – privlače vodu izazivajući nakupljanje tekućine, edeme, te povećanje tjelesne težine.

Što skraćuje, a što produžuje životni vijek čovjeka?

Marin Bosotina: Na razini čovjeka kao jedinke, generalno rečeno na životni vijek utječu u prvom redu način života i prehrane. Što način života podrazumijeva? Fizičku aktivnost, pušenje, stres, smijeh… Neću reći ništa novo ako kažem da prehrana mora biti izbalansirana u odnosu na sastav, ali i kvalitetu. Još u nižim razredima osnovne škole djeca uče da prehrana mora biti raznovrsna i umjerena. Ponekad djeca pomisle da raznovrsnost podrazumijeva različite vrste čokolade, a ne voće, povrće, ribu…

Na svjetskoj razini, dugovječnost dugujemo općem poboljšanju sanitarnih uvjeta na svim nivoima, velikom smanjenju perinatalnog morbiditeta, učinkovitosti antibiotika u liječenju infektivnih bolesti, što je bio glavni uzrok smrtnosti, napretku kirurgije, kao i razvoju novih lijekova.

U potrazi za ključem tajne dugovječnosti znanstvenici često odlaze na Okinavu i Sardiniju. Znate li zašto?

Marin Bosotina: Da ponešto sam upoznat s tom činjenicom. Čini mi se da je Sardinija prebivalište petorice od 40 najstarijih stanovnika Zemlje. Uz genetsku predispoziciju, radi se o ljudima koji su svoj životni vijek proveli vodeći ovce na pašu prolazeći svakodnevno velike distance i uzdišući zrak na razmeđu livada i mora. Izolacija od suvremenog svijeta “prisilila” ih je na zdravu prehranu: meso, sir, crno vino… Naravno ni sami nisu svjesni da su na taj način unosili značajne količine omega 3 masnih kiselina, ali i drugih antioksidanasa koji dokazano pozitivno djeluju na funkciju srca.

Stanovnici otoka Okinava? Što se tiče prehrane situacija je upravo oprečna. Gotovo uopće ne jedu masti i meso, a jelovnik im je baziran na povrću, smeđoj riži, soji…

Upravo zbog tih razlika ove destinacije privlače znanstvenike, ali i alkemičare u potrazi za “eliksirom života i vječne mladosti”.

Tko je dugovječniji, žene ili muškarci?

Marin Bosotina: Prema popisu iz 2001. godine u Hrvatskoj su bile 84 osobe starije od 100 godina (0,002% ukupnog stanovništva Hrvatske), od čega 21 muškarac i 63 žene. Iz toga proizlazi da su žene dugovječnije, naročito ako su rastavljene, udovice… kako su pokazale najnovije studije. Muškarci češće obolijevaju od karcinoma, kardiovaskularnih bolesti, češće i više uživaju u duhanskom dimu… Ni utjecaj stresa nije zanemariv.

Neka istraživanja na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu pokazuju da bi čovjek mogao živjeti i do 200 godina. Što vi mislite o tome?

Marin Bosotina: Do sada se tvrdilo da je maksimalni životni vijek čovjeka 120 godina što je opovrgnula Jeanne Calment, Francuskinja koja je umrla 1997. godine u dobi od 122 godine i smatra se jedinom osobom koja je živjela duže od 120 godina. Doživjeti 200-tu? Čisti “science fiction” – iz naše perspektive i perspektive naših potomaka.

No mislim da smo krenuli u krivom smjeru. Cilj “Antiaging” medicine nije produžiti životni vijek unedogled. Medicinom protiv starenja djelujemo na biološko starenje. Na molekularnoj razini djelujemo kako bismo održali strukturu i funkciju stanica, tkiva, organa i organskih sustava na razini koju smo imali kao 20 ili 30-ogodišnjaci. Dijagnostičke i terapijske metode kojima suvremena medicina raspolaže nam to omogućuju. Važno je naglasiti da je “antiaging” fokusiran na pojedinca, odnosno na specifičnosti svakog čovjeka, a ako posljedica bude produženje životnog vijeka populacije u cjelini – super! Ne postoji univerzalni kalup ili formula.

Cilj antiaging medicine je upozoriti i potaknuti čovjeka da sam može biti kovač svoga zdravlja. Farmaceutska industrija je već odavno prepoznala čovjekov strah od bolesti i starenja te je svoje razvojne timove i nove pripravke bazirala upravo na artiklima koji poboljšavaju kvalitetu života. Različiti dijetetski pripravci i suplementi hrani, bilo da se radi o vitaminima, mineralima ili nekim drugim «modernijim» supstancama, dostupni su posvuda, od trgovina široke potrošnje do ljekarni. Ovisno o cijeni, svi pripravci nalaze svoje kupce, vrti se veliki novac, ali i dobit za kompanije koje ih proizvode. Je li situacija baš tako jednostavna i je li dovoljno otići u ljekarnu i kupiti selen, magnezij, cink, omegu 3, Q10…? S pojmom hipervitaminoza i negativnim utjecajem viška vitamina smo upoznati, ali zapitamo li se da i višak željeza, nekih makro ili oligoelemenata može izazvati poremećaje u funkciji našeg organizma.

Problem postoji i Poliklinika Analiza ga je prepoznala, a sretni smo što smo i u stručnim krugovima  dijetetičara naišli na podršku i odobravanje. Kao što prije uzimanja nekog lijeka moramo posjetiti liječnika koji će se upoznati s povijesti naše bolesti, koji će nas pregledati kako bi utvrdio fizički i fizikalni status našeg organizma te nas uputiti da napravimo analizu mokraće i krvi, tako bismo trebali postupiti i prije nego se odlučimo obogatiti našu prehranu raznobojnim tabletama, dražejama, kapsulama…

Koliki bi bio prosječan životni vijek na zapadu i kod nas?

Marin Bosotina: Prosječna starost stanovništva Hrvatske je prema popisu iz 2001. godine 39,3 godine, što je za osam godina duže od podatak iz 1961. godine. Proces starenja stanovništva izuzetno je aktualan za Hrvatsku. Zbog sve manjeg udjela mladog stanovništva možemo očekivati daljnje smanjenje stope rasta stanovništva. U Hrvatskoj će između 2005. i 2015. godine doći do dodatnog povećanja priljeva stanovništva u staračku dob i do daljnjeg porasta umirovljenika. Sve to pokazuje da će mlađe staro stanovništvo (60-74 g.) postati važan ljudski resurs razvoja i da ubuduće valja s njim računati. Upravo i ova činjenica me potakla na osnivanje Hrvatske akademije za anti-aging i estetsku medicinu jer je važno živjeti ne samo dugo već i dobro, zdravo, kvalitetno i sadržajno.

Prosječna starost stanovništva Zemlje iznosi oko 26 godina. Demografski najmlađi kontinent je Afrika, čiji su stanovnici u prosjeku stari 18,4 godine, dok su Europljani najstariji, s prosjekom od 37,7 godina.

Je li prehrana važna za postizanje dugovječnosti?

Marin Bosotina: Upravo na primjeru stanovnika Sardinije i Okinave jasno je da prehrana igra značajnu ulogu. Međutim ono sto je jednoj osobi zdravo, zavisno o genetskom kodu i uvjetima u kojima živi, drugoj osobi može biti štetno. Na primjer, maslinovo ulje ne djeluje isto kada je servirano u smogu velegradskog restorana ili na bijeloj stini Brača. Mnoga nedefinirana stanja i poremećaji različitih organskih sustava (koža, probavni sustav, autoimune bolesti… ali i pretilost) posljedica su intolerancije organizma na neku vrstu hrane.

Mlijeko je važno za rast i razvoj organizma, tako su nas oduvijek podučavali. No je li uvijek tako? Pokazalo se da mlijeko, uz žitarice i soju vrlo često potiče nepodnošljivost organizma. Mnoge niskokalorične dijete uključuju mlijeko i mliječne proizvode što uzrokuje upravo suprotno od željenog. Uslijed stvaranja cirkulirajućih imunokompleksa tekućina se nakuplja u organizmu i dolazi do povećanja težine. Izbacivanjem iz prehrane mlijeka i njemu srodnih namirnica ubrzo dolazi do smanjenja tjelesne mase. Važno je naglasiti da rezultati nisu trenutni, ali tijekom mjesec ili dva dana pacijenti su «izgubili» 10-15 kg, ovisno o zatečenom stanju organizma na početku tretmana.

Koliko je za dugovječnost važna umna kondicija?

Marin Bosotina: Dugovječnost je kombinacija genetskih čimbenika i načina života, uključujući i umnu kondiciju.

Kao rezime, u nastavku donosimo popis osobina koje se najčešće vezuju uz osobe koje su ušle u drugo stoljeće života. To su:

– krvna grupa 0 (uz nju se vezuje ni a stopa kardiovaskularnih oboljenja i dijabetesa);

– visoka razina dobrog kolesterola HDL;

– visoka razina apolipoproteina (štiti od infarkta i moždanog udara);

– niži krvni tlak, posebno dijastolički;

– jak imunološki sustav;

– niske vrijednosti interleukina 6 odgovorne za upalne procese i istovremeno visoke vrijednosti interleukina 10, antagonista interleukina 6;

– umjerena, ali redovita tjelesna aktivnost;

– psihička smirenost, niska podložnost depresijama i anksioznim stanjima, smiren i veseo duh.

Sanja Validžić, dr.med.

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!


English