Nepoznati mudrac je rekao da je umjetnost življenja znati umrijeti mlad ali i živjeti što je moguće duže. Skoro svako ljudsko biće na Zemlji ponekad mašta o besmrtnosti. Kako očuvati mladost i kako prevariti smrt polazišna su pitanja svjetskih religija i umjetnosti .

Ruski akademik, Vladimir Skulachev, s instituta za psihokemijsku biologiju Moskovskog državnog sveučilišta napravio je značajan korak na putu realizacije najvećeg sna ljudskog roda. Prema Skulachevu starost je praktično bolest te je moramo tretirati kao karcinom ili neku drugu bolest povezanu s procesom starenja. Cilj nije besmrtnost, ali joj se možemo približiti adekvatnim medicinskim tretmanom te nemedicinskim postupcima (promjena životnih navika, prehrana…).

Kisik je najsnažniji oksidans koji omogućava sagorijevanje hrane i proizvodnju energije u stanicama. Toksične forme kisika, međutim, prodiru kroz staničnu membranu uzrokujući trenutno oštećenje gena. Stanice posjeduju zaštitne mehanizme, iako ponekad nedostatne. Postoji shema po kojoj dolazi do prirodne smrti, odnosno programiranog odumiranja stanica – apoptoze. Shema nastupa u onom trenutku kada je stanica potrošila sve svoje reproduktivne mogućnosti (teorija telomera). Skulachev smatra da apoptoza na razini stanice definira pravila životnog procesa čitavog ljudskog organizma. Kako možemo djelovati na ovaj proces? Potrebno je uništiti program koji uvjetuje proces apoptoze.

Pokušaji i otkrića znanstvenika su zanimljiva, ali što to znači običnom čovjeku i što pojedinac može uraditi u cilju očuvanja životne vitalnosti i mladosti. Može li se prosječni stanovnik planeta Zemlje poigravati svojim genima i koliki broj nas uopće želi preuzeti ulogu koja nam nije namijenjena.

Moć produženja te poboljšanje kvalitete života ipak je u rukama pojedinca. Korekcijom prehrambenih i životnih navika, eliminacijom toksina i štetnih tvari (alkohol, duhan, droge…), povećanom fizičkom i psihičkom aktivnošću… Kako ćemo znati što nam nedostaje? Dostupne su jednostavne laboratorijske metode kojima utvrđujemo stanje organizma, bilo da se radi o osnovnim biokemijskim pretragama, testu intolerancije na hranu, određivanju antioksidanasa oksidativnog stresa, razina aminokiselina. Izbor i metoda postoje, a odluka je na svima nama…

I što je vrlo važno, borba započinje već u tridesetima!

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!