Poliklinika Analiza u suradnji s laboratorijem Sabater-Tobella iz Barcelone uvodi mogućnost pretrage omega masnih kiselina. Omega masne kiseline mogu se kontrolirati u serumu ili u eritrocitima…
Pretraga u serumu daje uvid u trenutno stanje omega masnih kiselina u organizmu, dok nalaz u eritrocitima daje uvid u stanje zadnja 3 mjeseca.
Što su masne kiseline?
Masne kiseline su glavni građevni elementi triglicerida, masnoća koje nalazimo u hrani. U organizam se unose hranom zajedno sa ugljikohidratima i proteinima. Glavni izvor energije u tijelu predstavljaju masnoće.
Tipovi masnih kiselina
Postoje četiri grupe masnih kiselina:
- zasićene
- mononezasićene (oleinska)
- polinezasićene (omega-6 i omega-3 masne kiseline)
- trans zasićene (dobivene obradom hrane – smatraju se opasnim za ljudsko zdravlje)
Uravnotežen unos različitih tipova masti je nužan. Preporuka je smanjiti unos zasićenih i trans zasićenih masnih kiselina, a povećati unos polinezasićenih i mononezasićenih masnih kiselina.
Linoleinska i alfa-linoleinska su važne polinezasićene masne kiseline i nazivaju se esencijalne masne kiseline. One su preteča omega-6 i omega-3 masnih kiselina, a smatraju se esencijalnim jer ih ljudsko tijelo ne može sintetizirati nego se moraju unositi hranom.
Esencijalne masne kiseline imaju važnu ulogu u tijelu, jer služe kao građevne jedinice brojnih hormona (prostaglandina, leukotriena, tromboksana, te drugih), a
Izvori masnih kiselina u hrani:
- Velike količine zasićenih masnih kiselina nalaze se u hrani životinjskog porijekla (meso, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi) te u kokosovom i palminom ulju.
- Mononezasićene masne kiseline pogotovo oleinska nalaze se u maslinovom ulju.
- Linoleinska masna kiselina, koja je najzastupljenija iz skupine omega-6 masnih kiselina, nalazi se u suncokretovom ulju, a u manjim količinama i u voću, povrću i žitaricama.
- Alfa-linoleinska masna kiselina koja spada u omega-3 nalazi se, ali u vrlo malim količinama u hrani.
- Dokosaheksaenska i eikosapentaenska masna kiselina nalaze se u morskoj plavoj ribi.
Laneno ulje također je izvor omega-3 masnih kiselina.
Iako mlijeko i mliječni proizvodi sadrže velike količine visoko zasićenih masnih kiselina, treba naglasiti da je majčino mlijeko izuzetak jer:
- sadrži malu količinu zasićenih masti
- sadrži veliku količinu omega-3 masnih kiselina. U majčinom mlijeku pronađene su alfa-linoleinska, dokosaheksaenska i eikosapentaenska masna kiselina, a one igraju važnu ulogu u razvoju novorođenčeta, pogotovo u razvoju mozga i retine oka.
Odrasle osobe svakodnevno hranom unose 30-35% masti:
- zasićene masne kiseline: do 10%
- oleinska kiselina (maslinovo ulje): 15-20%
- polinezasićene masne kiseline: 5% (4% omega-6 i 1% omega-3 masnih kiselina)
Danas se u našoj prehrani nalazi puno zasićenih masnih kiselina i omega-6 masnih kiselina. Preporuka je smanjiti njihov unos, a povećati unos omega-3 iz plave ribe.
Pozitivni učinci omega-3 masnih kiselina:
Poboljšanje stanja kod upalnih bolesti: omega-3 masne kiseline poboljšavaju zdravstveno stanje kod: pušača, bronhalne astme, bronhitisa, kao i kod osoba s kroničnim upalnim plućnim procesima. Pozitivan efekt imaju i kod Chronove bolesti, reumatoidnog artritisa, kožnih ekcema te bakterijskih i virusnih upala pluća. Svoje pozitivno djelovanje ostvaruju smanjivanjem produkcije upalnih komponenti (prostaglandina).
Antitumorski efekt: smatra se da preko 80% malignih tumora nastaje pod utjecajem okoliša i neadekvatnog načina života, tako da promjene u prehrani mogu pomoći kod prevencije tih stanja. Povećani unos omega-3 masnih kiselina može pomoći kod prevencije karcinoma dojke, prostate i debelog crijeva, te u smanjivanju rizika od pojave metastaza. Svoje djelovanje ostvaruju tako da smanjuju rast tumorskih stanica kao i njihovu mobilnost.
Smanjivanje rizika od kardiovaskularnih bolesti: preveniraju pojavu aritmija stabilizirajući električnu aktivnost srca; smanjuju krvni tlak i lipidemiju; povećavaju kvalitetu života osoba koje su preboljele srčane infarkte, zahvaljujući svom antitrombocitnom, antiupalnom i vazodilatatornom djelovanju.
Za vrijeme trudnoće i dojenja: uzimanje omega-3 masnih kiselina tijekom trudnoće i dojenja vrlo je važno za rast i razvoj novorođenčeta. Taj povećani unos je bitan pogotovo u prvom trimestru trudnoće jer u tom periodu dolazi do razvoja moždanih struktura, neurona i sinaptičkih prijenosa (neke strukture mozga sadrže velike količine omega-3 masnih kiselina, npr.retina oka sadrži 60% DHA).
Drugi pozitivni učinci: uravnoteženi unos omega-3 masnih kiselina poboljšava funkciju živčanog, gastrointestinalnog i imunološkog sustava, te poboljšava zdravlje kože, kose i noktiju.
Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!
