Alergijske reakcije na hranu se mogu javiti u svakoj životnoj dobi. Učestalost ovih reakcija u djece je 8 – 28%. U odraslih su znatno rjeđe: 1,4 – 1,8%. Alergijske reakcije na hranu češće su u djece koja imaju neku drugu alergijsku bolest (atopijski dermatitis) ili su te bolesti prisutne u obitelji. Većina nutritivnih alergija kod djece traje kratko jer dolazi do kliničke tolerancije unutar nekoliko godina od dijagnoze alergije, unatoč kontinuiranoj prisutnosti serumskog IgE antitijela na alergensku hranu. Kako brzo dijete počinje tolerirati inkriminirajuću hranu, ovisi o težini početnih reakcija (što je teža početna reakcija, kasnije se razvija klinička tolerancija).
Hrana je sastavljena od bjelančevina, šećera i masti. Najčešći alergeni u hrani su spojevi koji sadrže šećere i proteine (gliko-proteini).
Namirnice koje najčešće uzrokuju alergije su kravlje mlijeko, jaja, ribe, rakovi i školjke, žitarice, soja, kikiriki, orasi, bademi, lješnjaci i jagode. Kod odraslih osoba oko 90% alergijskih reakcija na hranu uzrokovano je kikirikijem, orasima, ribom i školjkama, a u djece jajima, mlijekom, sojom i brašnom.
Posebnu pažnju u kliničkoj praksi treba obratiti na fenomen unakrsne reaktivnosti npr. bolesnici alergični na pelud često imaju i alergijsku reakciju na jabuku, sirovi krumpir, mrkvu…
Alergija na kravlje mlijeko
Alergija na kravlje mlijeko javlja se u oko 2,5% dojenčadi i u djece do druge godine života predstavlja najčešću manifestaciju alergijske reakcije u djece te dobi, a razlog ovome krije se u činjenici da su bjelančevine kravljeg mlijeka obično prve strane bjelančevine s kojima dolazimo u kontakt.
U kravljem mlijeku nalazi se dvadesetak proteina koji mogu uzrokovati alergijsku reakciju. Najvažniji su: laktoglobulini, laktalbumin, kazein te kravlji albumin. Oko 50% bolesnika koji su alergični na kravlje mlijeko, alergični su i na kozje mlijeko. U oko 50% bolesnika, koji su zbog alergije na kravlje mlijeko konzumirali sojino mlijeko, razvije se osjetljivost i na soju.
Na sreću, preosjetljivost na kravlje mlijeko često nije trajna pojava. Oko 85% djece u kojih je bila dokazana alergija na kravlje mlijeko prestaje biti alergično do treće godine života, zbog sazrijevanja imunološkog sustava.
Alergija na jaja
Jaja su također vrlo česti uzrok alergijskih reakcija. Češća je alergija na bjelanjak, nego na žumanjak jajeta. U jajima se nalaze brojni snažni glikoproteini koji mogu uzrokovati nastanak alergijske preosjetljivosti (ovalbumin, ovomukoid, ovotransferin i lizo-zim). Ovoalbumin čini više od 50% ukupnih proteina bjelanjka, kako u sirovom, tako i u kuhanom jajetu. Osobe alergične na jaja često mogu imati pozitivne kožne alergijske testove na piletinu, iako piletinu mogu jesti bez alergijskih reakcija.
Alergija na voće i povrće
Alergije na voće i povrće vrlo su česte. Od voća, često se susreće alergija na agrume i jagode, rjeđe breskve i mandarine. Također se javlja i unakrsna reaktivnost na naranče, mandarine, ali i jabuke i maline.
Od povrća vrlo snažni alergeni su: mahunarke, mrkva, celer, rajčica, rijetko krumpir.
Alergija na orašaste plodove
Zadnjih godina sve više u svijetu raste broj osoba koje su alergične na orašaste plodove. Dugo vremena se smatralo da se ovi oblici alergija javljaju isključivo kod odraslih osoba, ali danas istraživanja pokazuju da je sve više djece alergično i to posebno na kikiriki. Alergija na kikiriki najčešće se javlja u prve tri godine života, a alergijska reakcija često može biti i pogubna. Većina djece nadraste svoju alergiju na mlijeko ili jaja, ali samo 20% njih preraste alergiju na kikiriki.
Znanstvenici vjeruju da je uzrok tome konzumacija kikirikija za vrijeme trudnoće ili dojenja, ali i činjenica da tragova kikirikija danas sve više ima u gotovoj hrani.
Dodatni problem alergije na kikiriki pogoršava i činjenica da uz njega često dolazi do razvoja unakrsne reaktivnosti prema orahu i pistaciju ali ne i prema lješnjaku, bademu i indijskom oraščiću. Novija istraživanja alergija na kikiriki ukazuju i na unakrsnu reaktivnost i prema mahunarkama (grašak, grah, bob, leća, pa i soja).
Alergija na ribe, školjke i rakove
Alergijske reakcije na ribu najčešće se pripisuju: pastrvi, lososu, bijeloj ribi, štuki, srdeli, inćunu, brancinu, tuni itd. Uz alergiju na ribu, dosta je česta i alergija na rakove (nije unakrsna alergija).
Kod alergija na ribu treba pripaziti na jaja, te meso pilića i kokoši, ako su hranjeni ribljim brašnom.
Alergija na meso
Alergija na meso je rijetka, ali se najčešće javlja na piletinu i teletinu, jer su te životinje češće liječene penicilinima i drugim lijekovima, te se zapravo javlja alergija na lijek, prije nego na proteine mesa. Kod takvih osoba preporučuje se konzumacija mesa divljači.
Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!
