Svjetska zdravstvena organizacija smatra da alergijske bolesti kao bolesti razvijenog svijeta sve više poprimaju karakteristike pravih pandemija. Zabrinjavajuće je da se alergijske reakcije javljaju sve ranije u životu, te se smatra da je danas četvrtina populacije alergična na neku tvar.
Otišli ste na spavanje i sve je bilo u redu, ali ujutro, nos Vam je začepljen, oči suze, svrbi Vas u grlu, muči Vas suhi nadražajni kašalj i doista se loše osjećate. Prva pomisao sigurno je bila da ste «pokupili» neku virozu, te se pokušavate sjetiti svih osoba s kojima ste došli u kontakt.
Ali jeste li doista sigurni da se radi o virozi ili ste razvili alergijsku reakciju?
Možda Vas ova izjava iznenađuje jer nikad do sada niste bili alergični, međutim učestalost alergija sve je veća, a alergijske reakcije mogu se javiti bilo kada, pa tako neke osobe reagiraju odmah kad se sretnu s određenim alergenom, dok se kod nekih reakcije javljaju iznenada, nakon što su godinama bez problema dolazili u kontakt sa potencijalnim alergenom.
Upravo iz ovih razloga Svjetska zdravstvena organizacija smatra da alergijske bolesti kao bolesti razvijenog svijeta sve više poprimaju karakteristike pravih pandemija. Smatra se da je danas oko četvrtine populacije alergično na neku tvar a procjena je da će do 2010. godine na svijetu biti oko tri milijarde alergičnih osoba.
Zabrinjavajuće je i da se alergijske reakcije počinju javljati sve ranije u životu. Četvrtina od ukupne populacije alergičnih osoba su djeca, oko 30% djece u Hrvatskoj ima hunjavicu uzrokovanu preosjetljivošću na neki alergen, 8 % pati od astme, a 2 do 6 % djece već po rođenju ima alergiju na određenu hranu ili aditive u njoj.
Zašto se povećava broj alergijski manifestacija još uvijek nije do kraja razjašnjeno. Vrlo bitni čimbenici za razvoj alergijskih reakcija su: dugotrajan doticaj s alergenima, infekcije, te čimbenici okoliša kao što su pušenje i zagađenje zraka. Dokazano je da pasivno pušenje kod djece povećava njihovu šansu za razvoj alergije i do 50 %. Što se tiče genetske podloge poznato je da se alergije ne nasljeđuju ali se nasljeđuje sklonost stvaranju specifičnih IgE antitijela. Zanimljiva je i nova teorija o higijenskoj hipotezi koja smatra da sterilni uvjeti u kojima odrastaju djeca na Zapadu baš i nisu dobri jer ne dozvoljavaju imunološkom sustavu da dođe u kontakt sa dovoljnim brojem virusa, bakterija i drugih patogena, te se ne može pravilno razviti. Sigurno je da sa ovom hipotezom ne treba pretjerivati iako je interesantna.
Inače alergija predstavlja prejaku reakciju imunološkog sustava na vanjsku, inače neškodljivu tvar ili na više njih, poznatih pod zajedničkim imenom alergeni. Kod osoba koje nisu alergične imunološki sustav je zapamtio alergene kao bezazlene tvari pa ništa ne poduzima u kontaktu sa njima. Kod alergičnih osoba obrambeni sustav doživljava alergen kao «strano tijelo» te dolazi do burne reakcije pri čemu se stvaraju antitijela klase IgE. Oslobođena IgE antitijela se nakon toga vežu na mastocite koje u velikom broju nalazimo pod površinom kože, u nosu, očima, respiratornom i gastrointestinalnom traktu, a stimulirani mastociti oslobađaju upalne tvari, uključujući histamin. Iako se o alergijama još ne zna dovoljno, pokazalo se da osobe koje razvijaju alergijsku reakciju imaju povišenu razinu karboksipeptidaze, enzima povezanog s mastocitima.
Posljedično tome pojavljuju se simptomi alergije:
- suzenje očiju
- podočnjaci zbog povećanog dotoka krvi
- upala očnih kapaka (konjunktivitis)
- svrbež očiju, nosa i grla
- začepljenost nosa
- otežano disanje
- blagi otok jezika, nepca ili ždrijela
- kihanje
- kašljanje
- škakljanje u grlu
- promuklost
- kožni osip
- svrbež kože
- povraćanje
- proljev
Različiti alergeni mogu isprovocirati pojavu ovih simptoma. Možemo ih podijeliti u dvije velike skupine:
- nutritivni ili prehrambeni alergeni: jaja, mlijeko, soja, kikiriki, orasi, bademi, lješnjaci, morski plodovi, jagode, kivi…
- inhalacijski ili udisajni alergeni: pelud trava, stabala, korova, grinje, kućna prašina, plijesan, epitelne stanice pasa i mačaka…
Uz ove dvije skupine često se javljaju i alergije na lijekove, aditive i konzervanse u hrani, pesticide, boje, kozmetička sredstva, parfeme, insekte ali i na Sunce.
Kompleksnost ali i učestalost pojave alergijskih reakcija navela je stručni tim poliklinike Analiza da se ozbiljnije pozabavi ovim problemom, te se uz već poznati panel testiranja na 20 nutritivnih alergena u novije vrijeme u poliklinici mogu obaviti i pojedinačna testiranja na inhalacijske alergene: maslina, čempres, ambrozija, mačka (epitel i dlaka), pas (dlaka), grinje, ali i na nutritivne alergene: agrumi, mlijeko, jaja, kikiriki, soja, pšenica, lješnjak, riža…
Zbog toga ukoliko ste se prepoznali u simptomima navedenim na početku priče ili u nabrojanim simptomima alergijskih reakcija, nemojte oklijevati. Učinite u poliklinici potrebnu dijagnostiku, a tim će se pobrinuti da uz dijagnostiku dobijete objašnjenje i potreban savjet i ma koliko pitanje alergija bilo kompleksno, stručni tim je tu da Vam riješi sve nedoumice.
Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!
