Iako mehanizam koji pokreće alergijsku reakciju na hranu još uvijek nije u potpunosti razriješen, mnoga istraživanja daju naslutiti da razne higijenske i prehrambene navike mogu pritom igrati jednu od važnijih uloga i to narušavanjem prirodnog bakterijskog sustava u tijelu. Podražaji iz okoline, ishrana s visokim udjelom masnoća, carski rez, učestalo korištenje antibiotika i dojenačkih formula su se glavni čimbenici koji utječu na sastav tjelesnih mikroorganizama koji uzrokuju snažnu imunološku reakciju i alergiju na hranu.
Ipak, nedavna istraživanja su pokazala da se osjetljivost na alergene iz hrane može ublažiti i to unošenjem prikladne mješavine bakterija roda Clostridium. Ono što ove bakterije u tijelu čine jest poticanje stvaranja signalne molekule pod nazivom interleukin-22 (IL-22) za koju je poznato da smanjuje propusnost crijevne sluznice odnosno sprječava nastanak sindroma propusnih crijeva, stanja koje alergenima omogućuje ulazak u krvotok i stvaranje imunološke reakcije, a koje je uobičajeno za osobe kod kojih je razvijena alergija na hranu.
Također je otkriveno da bakterije roda Clostridium mijenjaju razinu stanica uključenih u regulaciju imuniteta kao i razinu imunoglobulina, jednog od glavnih zaštitnih protutijela koja se nalaze u mukoznim tkivima kao što su crijeva.Clostridium nisu jedine korisne bakterije u ljudskom organizmu, no za sada su jedine koje su pokazale ovakav učinak kad je alergija na hranu u pitanju.
Iako je s njima teško raditi jer se ne smiju izlagati utjecaju kisika, one razvijaju vrlo stabilne spore koje mogu živjeti u izuzetno ekstremnim uvjetima i od kojih se mogu izraditi probiotici u obliku pilula kojima bi se u budućnosti mogle sanirati mnoge alergijske bolesti, osobito one vezane uz hranu.
„Bolesti zapadnog načina života“ kao što su dijabetes, upalne bolesti crijeva, pretilost, ali i alergijske bolesti postaju sve češća pojava u današnjem svijetu i sve su povezane s utjecajem bakterija koje žive u našim crijevima. Ova najnovija saznanja tako ukazuju na to da crijevna mikrobiota igra važnu ulogu u određivanju imunološkog odgovora na alergene iz hrane te da bi se terapijama nove generacije probiotika uskoro mogle sanirati mnoge alergije na hranu.
Izvori:
https://www.sciencedaily.com/releases/2014/08/140825152016.htm
https://www.niaid.nih.gov/topics/foodallergy/research/Pages/gutBacteria.aspx
Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!
