Klasična alergijska reakcija klasificirana kao tip I može biti potaknuta odreðenim prehrambenim namirnicama, ali nije česta (2-5% populacije). Kada govorimo o osjetljivosti na hranu kod hiperaktivnog sindroma, mislimo o potpuno razlièitom, još uvijek nedefiniranom mehanizmu
Dr.Doris J.Rapp je jedan od začetnika teorije o povezanosti alergije/intolerancije na hranu s pojavom sindroma hiperaktivnosti. Dr.Rapp je specijalist pedijatar alergolog, te je tijekom svoje prakse uočila psihičke promjene i promjene ponašanja djece nakon konzumacije određene namirnice. Osim vanjskih znakova (podočnjaci, crvenilo ušiju i lica…) zabilježila je značajne promjene ponašanja.
Takve reakcije nisu posredovane IgE antitijelima, već IgG antitijelima, a sam mehanizam nije točno poznat. I sama klasična alergija na hranu krije mnoge kontroverze i nedoumice. Naime, dijete alergično na ubod pčele će uvijek reagirati hipersenzitivno. S druge strane s hranom je situacija nešto drugačija. Ponekad konzumacija neke hrane izaziva dramatičnu reakciju, dok drugi put prođe bez ikakvih simptoma.
U organizmu postoji određeni potencijal kojim uspijeva potisnuti alergičnu reakciju, ali u doticaju s više alergena ili s većom koncentracijom jednog alergena obrana organizma jednostavno pada. Vjeruje se da upravo IgG antitijela igraju ulogu zaštitnika organizma i da male količine alergena potiču njihovo stvaranje. Na tom principu se bazira terapija hipersenzibilizacijom gdje dajemo manje doze alergena, kroz određeni period povećavamo dozu i na taj način organizam sam stvara toleranciju na tu vrstu, u ovom slučaju, hrane. Ista situacija se događa i u svakodnevnom životu, organizam se postupno navikava, ali sve do jednog momenta. Do momenta kada imunološki odgovor organizma biva suprimiran uslijed bolesti ili nekih drugih poremećaja i stanja (veliki fizički ili psihički napor), odnosno do momenta kada se organizam suoči s velikom dozom antigena.
Dr.Rapp je tim mehanizmom pokušala objasniti i hiperaktivni sindrom. Kojom dijagnostičkom metodom? U okviru hipersenzibilizacije koju je provodila, a u slučajevima kada je koristila ekstrakt npr.jaja kod djece je dolazilo do nagle promjene ponašanja, gubitka koncentracije, koordinacije koja se posebno kod školske djece izražavala kroz poremećaj rukopisa.
Prehrambene namirnice koje najčešće uzrokuju promjene ponašanja koje prepoznajemo kao sindrom hiperaktivnog djeteta su žitarice, mlijeko i mliječni proizvodi, soja, jaja…
Napominjem da se znanstveni medicinski krugovi nisu usuglasili vezano za ovu metodu provokacije, ali je evidentno da jedan od uzroka hiperaktivnosti moramo tražiti i u spektru namirnica koje dijete konzumira.
Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!