S vitaminom D upoznati smo od najranije dobi te vjerujemo svi znaju temeljne informacije o njemu: u organizam ga unosimo hranom, izlaganjem sunčevoj svjetlosti ili korištenjem multivitaminskih pripravaka.
Ne znam tko se još ne sjeća osnovne i srednje škole i dobro poznatog pitanja: nabrojite vitamine topive u mastima? Koliku god ocjenu imali iz biologije ili kemije, svi su spremno odgovarali: Vitamini A, D, E i K. I tada smo svi znali najosnovnije uloge vitamina: vitamin A služi za zaštitu sluznica, vitamin D za zdravlje kostiju, vitamin E je antioksidans, dok vitamin K sudjeluje u procesima zgrušavanja krvi. Moram priznati da se njihove uloge nisu puno mijenjale iz doba mog studija, ali vrijeme i znanost idu dalje i danas su poznate i brojne druge funkcije ovih vitamina.
Posebnu pažnju u zadnje vrijeme privlači vitamin D, koji je topiv u mastima te se može taložiti u organizmu. U organizam ga unosimo hranom, izlaganjem sunčevoj svjetlosti i korištenjem multivitaminskih pripravaka.
Hrana koja je osobito bogata vitaminom D je tunjevina, riblje ulje, losos, skuša, jetrica, jaja, maslac, jogurt i sir. Korištenje multivitaminskih pripravaka u svrhu suplementacije vitaminom D nije loše, međutim nemojte zaboraviti da sintetska tableta sadrži 400 IJ, dok čaša mlijeka 100 IJ.
Preporučene dnevne količine vitamina D:
- Dojenčad i djeca do 18 godina 400 IJ
- Odrasli od 19 – 24 godina 400 IJ
- Odrasli od 25 – 50 godina 200 IJ
- Iznad 50 godina 200 IJ
- od 51 – 70 godine 400 IJ
- 71 godina i više 600 IJNas liječnike posebno zanimaju danas znanstveno dokazane uloge vitamina D:
Vitamin D pomaže u izgradnji kostiju te sudjeluje u prevenciji osteomalacije, osteopenije i osteoporoze pridonosi prevenciji bolesti srca i krvnih žila: 1,25(OH)2D3 sudjeluje u regulaciji renin-angiotenzinske osi a vaskularni efekti vitamina D uključuju proliferaciju glatkih mišićnih stanica, upalu i trombozu. Davanje vitamina D uzrokuje redukciju krvnog tlaka i redukciju hipertrofije lijeve klijetke povišena razina vitamina D usporava proces starenja jer smanjuje broj promjena DNA molekule, odnosno skraćivanje telomera vitamin D.
Štiti od limfoma i raka prostate, pluća, kože i debelog crijeva, dojke, gušterače – onemogućava rast abnormalnih stanica, ptiče staničnu apoptozu, te sprečava razvoj krvnih žila koje hrane tumore sprečava razvoj makularne degeneraciju oka blokirajući umnažanje krvnih žila a time i njihovu degeneraciju umanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 1 kod djece pri čemu naglasak treba staviti na redovito konzumiranje ribljeg ulja u dojenačkoj i u dobi malog djeteta žene koje u trudnoći uzimaju manje količine vitamina D rađale su djecu sa manjom rodnom težinom vitamin D pozitivno utječe i na razvoj živčanog i imunološkog sustava u novije vrijeme otkriva se i njegov pozitivni utjecaj na multiplu sklerozu i reumatoidni artritis pozitivno utječe i na kvalitetu zubnog mesa i sprečava razvoj gingivitisa poboljšava funkciju pluća
Ma koliko sve ovo doista impresivno izgledalo, nikada nemojte zaboraviti da svaka . Dozu vitamina D koju svakako ne biste smjeli premašiti je u odrasloj dobi 1000 – 1500 IJ, jer u protivnom dolazi do pojave toksičnih učinaka vitamina D: hiperkalcijemija, oštećenje bubrega, slabost mišića, prekomjerno krvarenje.
Upravo zbog gore navedenih podataka, iskoristite blagotvornu pomoć vitamina D, ali ne pretjerujte!
Silvana Mišković, dr.med
Besplatne konzultacije prije testiranja
putem kontakt forme pošaljite email s vašim imenom, brojem telefona i opisom i očekujte poziv od liječnika/ce.
Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!
