Vitamin D-tanka linija od esencijalne koristi do štetnosti

S vitaminom D upoznati smo od najranije dobi te vjerujemo svi znaju temeljne informacije o njemu: u organizam ga unosimo hranom, izlaganjem sunčevoj svjetlosti ili korištenjem multivitaminskih pripravaka.

Ne znam tko se jos ne sjeća osnovne i srednje škole i dobro poznatog pitanja: nabrojite vitamine topive u mastima? Koliku god ocjenu imali iz biologije ili kemije, svi su spremno odgovarali: Vitamini A, D, E i K. I tada smo svi znali najosnovnije uloge vitamina: vitamin A služi za zaštitu sluznica, vitamin D za zdravlje kostiju, vitamin E je antioksidans, dok vitamin K sudjeluje u procesima zgrušavanja krvi. Moram priznati da se njihove uloge nisu puno mijenjale iz doba mog studija, ali vrijeme i znanost idu dalje i danas su poznate i brojne druge funkcije ovih vitamina.

Posebnu pažnju u zadnje vrijeme privlači vitamin D, koji je topiv u mastima te se može taložiti u organizmu. U organizam ga unosimo hranom, izlaganjem sunčevoj svjetlosti i korištenjem multivitaminskih pripravaka.
Hrana koja je osobito bogata vitaminom D je tunjevina, riblje ulje, losos, skuša, jetrica, jaja, maslac, jogurt i sir. Korištenje multivitaminskih pripravaka u svrhu suplementacije vitaminom D nije loše, međutim nemojte zaboraviti da sintetska tableta sadrži 400 IJ, dok čaša mlijeka 100 IJ.

Još jedna mana sintetskih pripravaka je što sadrže vitamin D u obliku kalcidiola ili vitamina D2(25(OH)D3), koji posjeduje manju biološku raspoloživost u odnosu na 1,25(OH)2D3-kalcitriola ili vitamina D3. Zbog njegove karakteristike atloženja u organizmu, posebnu pažnju treba obratiti na dozu vitamina koji se unosi.

Preporučene dnevne količine vitamina D:

  • Dojenčad i djeca do 18 godina 400 IJ
  • Odrasli od 19 – 24 godina 400 IJ
  • Odrasli od 25 – 50 godina 200 IJ
  • Iznad 50 godina 200 IJ
  • od 51 – 70 godine 400 IJ
  • 71 godina i više 600 IJNas liječnike posebno zanimaju danas znanstveno dokazane uloge vitamina D:

vitamin D pomaže u izgradnji kostiju te sudjeluje u prevenciji osteomalacije, osteopenije i osteoporoze pridonosi prevenciji bolesti srca i krvnih žila: 1,25(OH)2D3 sudjeluje u regulaciji renin-angiotenzinske osi a vaskularni efekti vitamina D uključuju proliferaciju glatkih mišićnih stanica, upalu i trombozu. Davanje vitamina D uzrokuje redukciju krvnog tlaka i redukciju hipertrofije lijeve klijetke povišena razina vitamina D usporava proces starenja jer smanjuje broj promjena DNA molekule, odnosno skraivanje telomera vitamin D i štiti od limfoma i raka prostate, pluća, kože i debelog crijeva, dojke, gušterače – onemogućava rast abnormalnih stanica, ptiče staničnu apoptozu, te sprečava razvoj krvnih žila koje hrane tumore sprečava razvoj makularne degeneracije oka blokirajući umnažanje krvnih žila a time i njihovu degeneracij umanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 1 kod djece pri čemu naglasak treba staviti na redovito konzumiranje ribljeg ulja u dojenačkoj i u dobi malog djeteta žene koje u trudnoći uzimaju manje količine vitamina D rađale su djecu sa manjom rodnom težinom vitamin D pozitivno utječe i na razvoj živčanog i imunološkog sustava u novije vrijeme otkriva se i njegov pozitivni utjecaj na multiplu sklerozu i reumatoidni artritis pozitivno utječe i na kvalitetu zubnog mesa i sprečava razvoj gingivitisa poboljšava funkciju pluća Ma koliko sve ovo doista impresivno izgledalo, nikada nemojte zaboraviti da svaka . Dozu vitamina D koju svakako ne biste smjeli premašiti je u odrasloj dobi 1000 – 1500 IJ, jer u protivnom dolazi do pojave toksičnih učinaka vitamina D: hiperklacijemija, oštećenje bubrega, slabost mišića, prekomjerno krvarenje.
Upravo zbog gore navedenih podataka, iskoristite blagotvornu pomoć vitamina D, ali ne pretjerujte!

Silvana Mišković, dr.med

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!


English