Vitamin D potreban je za apsorpciju kalcija i zdrave kosti i mišiće. Najveći dio stvara koža na suncu, pa je dodatak vitamina D koristan zimi i osobama koje malo borave vani. Više ipak nije bolje: preporučene doze su umjerene, a dugotrajno uzimanje visokih doza bez nadzora liječnika može povisiti kalcij u krvi i oštetiti bubrege.
Oblici vitamina D
- Vitamin D3 (kolekalciferol) nastaje u koži pod utjecajem sunčevih UVB zraka, a nalazi se i u namirnicama životinjskog podrijetla. Najčešći je oblik u dodacima prehrani.
- Vitamin D2 (ergokalciferol) potječe iz gljiva i kvasaca. Tijelo iskorištava oba oblika, ali D3 obično više i dulje podiže razinu vitamina D u krvi.
- 25-hidroksivitamin D (kalcidiol) nastaje u jetri. To je oblik koji se mjeri u krvi i najbolje pokazuje zalihe vitamina D.
- 1,25-dihidroksivitamin D (kalcitriol) je aktivni hormon koji nastaje u bubrezima. Kao lijek se propisuje kod nekih bolesti bubrega i doštitnih žlijezda, a ne za nadoknadu manjka vitamina D.
Doze se navode u mikrogramima (µg) ili internacionalnim jedinicama (IJ): 1 µg odgovara 40 IJ, pa je 10 µg isto što i 400 IJ.
Koliko vitamina D trebamo
Preporuke se razlikuju među zemljama, ali su slične:
- Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) kao dostatan dnevni unos za odrasle i djecu stariju od godinu dana navodi 15 µg (600 IJ), a za dojenčad 10 µg (400 IJ), uz pretpostavku da koža stvara malo vitamina D.
- Britanski NHS savjetuje svima, uključujući trudnice i dojilje, da u jesen i zimu razmisle o dodatku od 10 µg (400 IJ) na dan, a osobama koje rijetko borave vani, pokrivaju većinu kože ili imaju tamniju put da ga uzimaju tijekom cijele godine.
- Dojenčad obično od prvih dana života dobiva 400 IJ (10 µg) na dan. Dozu i trajanje savjetuje pedijatar, jer ovise i o tome je li dijete dojeno ili hranjeno zamjenskim mlijekom.
Smjernica američkog Endokrinološkog društva iz 2024. za zdrave odrasle osobe mlađe od 75 godina ne savjetuje uzimanje doza većih od preporučenog dnevnog unosa. Dodatak je posebno važan za osobe s većim rizikom od manjka:
- dojenčad i malu djecu;
- starije osobe, osobito one koje rijetko izlaze iz kuće ili žive u domovima;
- osobe koje malo borave na suncu, pokrivaju većinu kože ili imaju tamniju put;
- osobe s prekomjernom tjelesnom težinom;
- osobe s bolestima koje ometaju apsorpciju, poput celijakije i upalnih bolesti crijeva, te nakon barijatrijske operacije;
- osobe s kroničnom bolesti bubrega ili jetre i one koje dugotrajno uzimaju neke antiepileptike ili glukokortikoide.
Sunce i hrana
Ljeti kratko izlaganje kože suncu kod većine ljudi stvara dovoljno vitamina D, a za to ne treba sunčanje do crvenila. Zimi je sunce u našim krajevima preslabo za značajnije stvaranje vitamina D, pa zalihe postupno padaju i najniže su krajem zime i u rano proljeće.
Hranom se unosi manji dio potreba. Najbogatiji izvori su masna riba, poput lososa, skuše, srdele i haringe, te ulje jetre bakalara. Manje vitamina D ima u žumanjku, jetri i obogaćenim namirnicama, pa je samo prehranom teško postići preporučeni unos.
Što je dokazano, a što nije
Vitamin D sudjeluje u apsorpciji kalcija i fosfora i nužan je za zdrave kosti i mišiće. Teški manjak kod djece uzrokuje rahitis, a kod odraslih osteomalaciju, omekšanje kostiju. Kod osteoporoze i manjka vitamina D liječnik nadoknadu obično propisuje uz kalcij.
Za mnoge druge učinke koji se pripisuju vitaminu D velika istraživanja nisu potvrdila korist kod osoba bez manjka. U američkoj studiji VITAL više od 25 000 odraslih oko pet je godina uzimalo 2000 IJ vitamina D na dan ili placebo, a dodatak nije smanjio učestalost raka, infarkta ni moždanog udara. To što je niska razina vitamina D povezana s nekom bolešću ne znači da će je dodatak spriječiti.
Gornja granica i znakovi predoziranja
EFSA je 2023. potvrdila najveći dnevni unos koji se smatra sigurnim pri dugotrajnom uzimanju:
- odrasli, uključujući trudnice i dojilje, i mladi od 11 do 17 godina: 100 µg (4000 IJ) na dan;
- djeca od 1 do 10 godina: 50 µg (2000 IJ) na dan;
- dojenčad: niže granice, ovisno o dobi.
Gornja granica nije preporučena doza, nego najveći ukupni dnevni unos iz svih izvora: kapi, tableta, multivitamina, pripravaka kalcija s vitaminom D i obogaćene hrane. Za liječenje dokazanog manjka liječnik ponekad privremeno propiše i veću dozu, uz praćenje.
Od sunca se ne može dobiti previše vitamina D, jer koža sama ograničava njegovo stvaranje. Predoziranje je gotovo uvijek posljedica dugotrajnog uzimanja visokih doza dodataka. Višak vitamina D povisuje kalcij u krvi (hiperkalcemija), što se može očitovati mučninom i povraćanjem, gubitkom teka, žeđi i čestim mokrenjem, slabošću mišića, zatvorom i smetenošću. Dugotrajno povišen kalcij može uzrokovati bubrežne kamence, oštećenje bubrega i poremećaje srčanog ritma. Ako uzimate visoke doze i primijetite takve tegobe, javite se liječniku.
Treba li izmjeriti vitamin D
Prije uzimanja uobičajenih preventivnih doza mjerenje u pravilu nije potrebno. Pretraga vitamina D korisna je kod bolova u kostima i slabosti mišića, bolesti kostiju, odstupajućeg kalcija, bolesti koje ometaju apsorpciju te kad liječnik želi provjeriti učinak nadoknade. Mjeri se 25-hidroksivitamin D iz venske krvi, a natašte ne morate biti. Kontrola se obično radi najranije oko tri mjeseca nakon početka ili promjene doze, kad se razina ustali.
Granice za manjak i dostatnost razlikuju se među smjernicama, pa nalaz tumači liječnik, zajedno s tegobama, kalcijem i drugim nalazima. Uz nalaz možete dobiti besplatne konzultacije. Na vađenje krvi dolazite bez naručivanja i bez uputnice, u bilo koju poslovnicu s popisa na stranici Kontakt, a cijene svih pretraga i panela su u cjeniku usluga.
Česta pitanja
Smijem li sam uzimati ampule vitamina D s visokom dozom?
Ampule i kapsule s nekoliko desetaka tisuća IJ namijenjene su liječenju manjka, uz dozu i razmak između doza koje određuje liječnik. Ne uzimajte ih na svoju ruku i ne kombinirajte ih s drugim pripravcima vitamina D bez savjeta, jer se ukupna doza lako nakupi.
Koliko je 1000 IJ vitamina D u mikrogramima?
1000 IJ odgovara 25 µg. Za preračunavanje broj IJ podijelite s 40, a broj mikrograma pomnožite s 40.
Trebam li vitamin D uzimati cijele godine?
Većini je dodatak najkorisniji od jeseni do proljeća. Osobe koje rijetko borave vani, pokrivaju kožu ili imaju bolest koja utječe na vitamin D mogu ga trebati cijele godine, prema savjetu liječnika.
Je li vitamin D bolje uzeti uz obrok?
Vitamin D topiv je u mastima, pa se bolje apsorbira uz obrok koji sadrži nešto masnoće. Važnije od doba dana je da ga uzimate redovito.
Pretrage koje možete obaviti u Poliklinici Analiza
Bez naručivanja i bez uputnice
Pretrage možete obaviti u bilo kojoj poslovnici Poliklinike Analiza, bez prethodnog naručivanja i bez uputnice liječnika. Ako niste sigurni koja vam je pretraga potrebna ili kako se pripremiti, javite nam se. Odgovorit ćemo vam e-mailom, telefonom ili putem WhatsAppa.
Telefoni: Split, Dugopolje 021 688 888 · Rijeka 051 309 309 · Šibenik 022 310 663 · Zadar 023 312 132 · Zagreb 01 2099 880