Svakodnevnom šetnjom do bolje mentalne kondicije

Redovita šetnja smanjuje rizik za razvoj demencije kod starije populacije te, prema najnovijim istraživanjima, osigurava bolju mentalnu sposobnost... Što već znamo o utjecaju tjelesne aktivnosti na mentalnu sposobnost?  Već je utvrđeno da fizička aktivnost pomaže očuvanju kognitivne (spoznajne) funkcije starijih osoba.
Kognitivna funkcija je pojam kojim se opisuju moždane aktivnosti kao što su mišljenje, učenje, pamćenje i mogućnost procjene. Prirodno se ove funkcije smanjuju tijekom starenja.

Već duže vrijeme je poznato da povećana tjelesna aktivnost:

  • poboljšava kognitivnu funkciju,
  • smanjuje rizik od pojave demencije.
  • Međutim, sve dosadašnje studije nisu posebno analizirale dobrobit koju donosi hodanje.

Što je demencija?

Ozbiljan gubitak kognitivnih sposobnosti se naziva demencija. Karakterizirana je promjenom ličnosti, promjenom socijalnog ponašanja, ali i nemogućnošću obavljanja uobičajenih svakodnevnih aktivnosti.

Koliko je demencija čest pratilac starenja?

Demencija je rijetka kod ljudi ispod 60 godina. Napada otprilike 5% osoba iznad 65, i 20% iznad 80 godina.

Što su studije pokazale?

Redovita šetnja je direktno povezana s boljom mentalnom sposobnošću muškaraca i žena u dobi iznad 70 godina.

Kako hodanje djeluje na mentalnu sposobnost muškaraca?

Studija je pokazala da muškarci koji hodaju manje od 400 metara dnevno imaju gotovo dvostruki rizik od pojave demencije nego oni koji hodaju više od 3.2 km.

Koliko je važna brzina hodanja?

Brži šetači (tri metra u tri sekunde ili manje), su manje izloženi razvoju demencije od onih koji idu «s noge na nogu» (tri metra u šest sekundi ili više).

A kako tjelesna aktivnost djeluje na mentalnu sposobnost žena?

Slično kao i kod muškaraca, znanstvenom studijom je dokazano da fizički najaktivnije žene pokazuju najbolje rezultate na testovima mentalne sposobnosti.

Što je sa ženama koje intenzivno hodaju?

Studijom je dokazana bolja mentalna sposobnost onih žena koje tjedno hodaju više od 90 minuta (1.5 km kroz 20-30 minuta), nego onih čija šetnja ukupno ne traje duže od 38 minuta.

Kojim mehanizmom hodanje smanjuje rizik od pojave demencije?

Mehanizam nije u potpunosti razumljiv. Fizička aktivnost naše tijelo i mozak čini aktivnima te, najvjerojatnije, na taj način smanjuje rizik od demencije.  Visoki krvni tlak i loša cirkulacija krvi povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara, koji opet povećavaju rizik od pojave demencije. Očuvajenjem tjelesne forme pridonosimo očuvanju srčane funkciju, smanjujemo krvi tlak i poboljšavamo cirkulaciju krvi.

Kako možemo smanjiti rizik od pojave demencije?

Iako ne možemo biti sigurni da ćemo spriječiti razvoj demencije, promjenom načina života možemo smanjiti rizik od njene pojave:

  • redovita tjelesna aktivnost;
  • ako pušite – prestati pušiti (sastojci duhanskog dima oštečuju krvne žile i stanice mozga);
  • društvena aktivnost (hobiji koji aktiviraju funkciju pamćenja, razmišljanja i rješavanja problema održavaju naš mozak u boljoj kondiciji);
  • zdrava prehrana bogata voćem i povrćem (zaštitna uloga antioksidanata).

 

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!


English