Rak kože rijetko boli, pa se najčešće ne osjeti, nego vidi: kao rana koja ne zacjeljuje, nova kvržica ili madež koji mijenja oblik i boju. Javlja se uglavnom na koži izloženoj suncu, zato se često može otkriti rano, kad je liječenje najjednostavnije. Važno je poznavati svoju kožu i promjenu koja je nova ili drukčija od ostalih pokazati liječniku.
Vrste raka kože
Postoje dvije velike skupine:
- nemelanomski rak kože, najčešći oblik, kojem pripadaju bazocelularni karcinom (bazaliom) i planocelularni (pločastostanični) karcinom. Većinom rastu sporo i javljaju se uglavnom na licu, ušima, vlasištu, usnama, vratu, rukama i potkoljenicama;
- melanom, rjeđi, ali opasniji jer se, ako se ne otkrije na vrijeme, može proširiti u druge dijelove tijela. Može nastati iz postojećeg madeža ili na dotad nepromijenjenoj koži, i to bilo gdje na tijelu: kod muškaraca češće na leđima i prsima, kod žena na nogama.
Prvi znakovi nemelanomskog raka kože
Svaka vrsta može izgledati drukčije, ali najčešći su znakovi:
- rana koja krvari ili vlaži i ne zacjeljuje unutar četiri tjedna;
- krasta koja otpadne pa se ponovno stvori na istom mjestu;
- crvenkasta, ljuskava ili nadražena mrlja koja može svrbjeti, a rijetko boli;
- ružičasta, crvena, biserno bijela ili prozirna kvržica, katkad s vidljivim sitnim krvnim žilicama;
- ružičasta izraslina uzdignutog ruba i udubljenog središta prekrivenog krastom;
- ravno područje nalik ožiljku, bijele, žućkaste ili voštane boje, nejasnog ruba;
- tvrda, ljuskava kvržica koja brzo raste, osobito na usni ili uhu.
Hrapave, ljuskave mrlje na licu, vlasištu ili nadlanicama mogu biti aktinička keratoza, promjena nastala zbog dugogodišnjeg sunčanja koja može prijeći u planocelularni karcinom. I njih treba pokazati liječniku. O promjenama na usnama i u ustima više čitajte u tekstu o prvim znakovima karcinoma usne šupljine.
Kako prepoznati melanom: pravilo ABCDE
Pri samopregledu madeža pomaže pravilo ABCDE:
- A – asimetrija: dvije polovice madeža razlikuju se oblikom ili veličinom;
- B – rub (engl. border): rub je nepravilan, nazubljen ili razliven;
- C – boja (engl. colour): madež ima više nijansi smeđe, crne, crvene, sive ili plave;
- D – promjer: veći je od 6 milimetara, otprilike veličine gumice na olovci;
- E – razvoj (engl. evolving): madež se mijenja veličinom, oblikom, bojom ili visinom.
Znak upozorenja je i madež koji izgleda drukčije od svih ostalih te madež koji svrbi, krvari, vlaži ili se prekriva krastom. Kod osoba tamnije puti melanom se češće javlja na dlanovima, tabanima ili ispod nokta, gdje može izgledati kao tamna pruga koja se širi.
Tko ima veći rizik
Glavni čimbenik rizika je ultraljubičasto (UV) zračenje sunca i solarija. Rizik je veći kod osoba:
- svijetle puti, svijetle kose i očiju, koje lako izgore na suncu;
- koje su imale teške opekline od sunca, osobito u djetinjstvu;
- koje puno vremena provode na otvorenom ili koriste solarij;
- s mnogo madeža ili s neobičnim (displastičnim) madežima;
- čiji je član uže obitelji imao melanom ili koje su već preboljele rak kože;
- s oslabljenim imunosnim sustavom, primjerice nakon transplantacije organa;
- koje su bile izložene zračenju ili kemikalijama poput arsena i katrana, koje puše ili imaju dugotrajne rane i ožiljke na koži.
Zaštita je jednostavna: izbjegavajte sunce u podnevnim satima, nosite odjeću, šešir i sunčane naočale, koristite kremu sa zaštitnim faktorom i ne koristite solarij.
Samopregled kože
Jednom mjesečno pregledajte kožu cijelog tijela pri dobrom svjetlu, uz veliko i malo ogledalo. Ne zaboravite vlasište, uši, prostor između prstiju, tabane, nokte i područje spolovila, a leđa neka vam pregleda ukućanin. Ako imate mnogo madeža, pomaže fotografija: lakše ćete uočiti promjenu.
Kada se javiti liječniku
Javite se obiteljskom liječniku ili dermatologu ako primijetite:
- novi madež ili madež koji se mijenja prema pravilu ABCDE;
- madež koji svrbi, krvari ili se prekriva krastom;
- ranu ili krastu koja ne zacjeljuje unutar četiri tjedna;
- novu kvržicu ili mrlju koja raste ili ne prolazi.
Rak kože rijetko zahtijeva hitnu pomoć, ali promjenu koja brzo raste ili krvari ne odgađajte. Većina takvih promjena na kraju se pokaže bezazlenom, no to može procijeniti samo liječnik.
Kako se postavlja dijagnoza
Uobičajeni put je ovakav:
- pregled kože kod dermatologa, najčešće uz dermatoskop, povećalo s osvjetljenjem kojim se vidi građa madeža;
- uklanjanje cijele sumnjive promjene (ekscizija) ili uzimanje njezina dijela (biopsija);
- patohistološka analiza tkiva, koja jedina potvrđuje dijagnozu i vrstu tumora;
- kod potvrđenog melanoma, ovisno o debljini tumora, daljnja obrada: pregled limfnih čvorova, ponekad biopsija limfnog čvora čuvara i slikovne pretrage.
Ima li laboratorij ulogu u otkrivanju raka kože?
Nema krvne pretrage koja otkriva rak kože u ranoj fazi. Prvi korak je uvijek pregled kože. Kod već dijagnosticiranog melanoma onkolog ponekad traži određene krvne pretrage, primjerice LDH ili protein S100, kao pomoć u procjeni proširenosti i praćenju bolesti. To nisu testovi probira: uredan nalaz ne isključuje melanom. Čemu općenito služe tumorski markeri, objašnjavamo u zasebnom tekstu.
Česta pitanja
Svrbi li rak kože?
Može, ali ne mora. Nemelanomski rak kože katkad svrbi ili peče, a melanom može svrbjeti ili krvariti. Većina ranih promjena ne izaziva nikakve tegobe, pa je izgled promjene važniji znak od svrbeža. Madež koji je počeo svrbjeti pokažite liječniku.
Kako izgleda početni rak kože?
Najčešće kao mala sjajna kvržica, ljuskava crvena mrlja, rana koja ne zacjeljuje ili madež koji se počeo mijenjati. Fotografije na internetu mogu pomoći da uočite promjenu, ali ne i da je procijenite: to radi liječnik pregledom.
Je li svaki novi madež opasan?
Nije. Novi madeži česti su u djetinjstvu i mladosti. Pozornost zaslužuje madež koji se pojavi u odrasloj dobi, brzo raste, mijenja se ili izgleda drukčije od ostalih.
Može li se rak kože pojaviti na koži koja nije bila na suncu?
Može. Nemelanomski rak kože najčešće se javlja na koži izloženoj suncu, ali melanom može nastati i na tabanima, dlanovima, ispod noktiju, na sluznicama i drugim zaštićenim dijelovima tijela. Zato pri samopregledu pregledajte cijelo tijelo.
Pretrage koje možete obaviti u Poliklinici Analiza
Bez naručivanja i bez uputnice
Pretrage možete obaviti u bilo kojoj poslovnici Poliklinike Analiza, bez prethodnog naručivanja i bez uputnice liječnika. Ako niste sigurni koja vam je pretraga potrebna ili kako se pripremiti, javite nam se. Odgovorit ćemo vam e-mailom, telefonom ili putem WhatsAppa.
Telefoni: Split, Dugopolje 021 688 888 · Rijeka 051 309 309 · Šibenik 022 310 663 · Zadar 023 312 132 · Zagreb 01 2099 880