Znanstveno otkriće koje baca novu svjetlost na misterij starenja ljudskog tkiva vezano je uz stvaranje i ulogu kromosomskih proteinskih kompleksa uključenih u gašenje reprodukcijske funkcije stanica
Nakon što su izgubile sposobnost diobe, stanice nazivamo «senescent cells» ili «indijanskim» jezikom rečeno stanice koje stare. Njihova metabolička funkcija je očuvana, a njihovo gomilanje uzrokuje promjene u strukturi i funkciji tkiva.
Većina normalnih stanica prolazi kroz limitirani broj staničnih dioba, a konačno taj proces biva zaustavljen uslijed konačne diferencijacije ili starenja. Što je diferencijacija? Diferencijacija je proces kojim proliferativne stanice preuzimaju specifičnu funkciju (npr.stanice jetre, neuroni…) i prestaju s razvojem. Starenje je ireverzibilno stanje u životnom ciklusu stanice, a ujedno je baza u procesu starenja čitave ljudske jedinke.
Na koji način starenje i diferencijacija stanice uzrokuju nekontrolirani razvoj karcinoma? Dolazi do reorganizacije kromatinske strukture, kompleks DNA, RNA i proteina koji se nazivaju histonima, u staničnoj jezgri.
Uloga “proteina dugovječnosti” u procesu starenja
Prethodna istraživanja su pokazala da «senescent cells» podliježu promjeni strukture kromatina (senescence-associated heterokromatin foci – SAHF) prigušujući gene koji uzrokuju razvoj stanice. Peter D.Adams, molekularni i stanični biolog sa Fox Chase centra za tumore, otkriva mehanizam nastanka SAHF-a. SAHF je područje gusto zbijenog kromatina koji potiskuje aktivnost gena odgovornih za proliferaciju stanica. Adams i njegovi suradnici su identificirali tri stanična proteina koja sudjeluju u nastanku SAHF-a. Nazvani su HIRA, ASF1a i PML.
Sljedeći korak je na molekularnoj razini utvrditi kojim mehanizmima HIRA, ASF1a i PML stvaraju SAHF. Konačno, ovom spoznajom bismo omogućili racionalniju i učinkovitiju terapiju pacijenata oboljelih od karcinoma, te u konačnici unaprijediti kvalitetu života, ali i sam životni vijek.
Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!