Preventivni «Screening» rizičnih skupina

Probiranje (“screening”) za neku bolest ili stanje znači pokušaj otkrivanja bolesti prije nego se razvije klinički poremećaj ili bolest…

Probiranje se može primijeniti na određenu populaciju (trudnice, dojenčad, adolescente, odrasle…) ili skupine unutar određene populacije (rizične grupe – kardiovaskularne bolesti, osteoporoza, nasljedne metaboličke bolesti, karcinom dojke…)… Dijagnoza ili stanje utvrđeno na temelju probiranja potvrđuje se dodatnim pregledima i specifičnim ciljanim pretragama.

Suvremenim načinom života čovjek ima sve manje vremena za sebe i svoje zdravlje. Poznato je da postoje razni rizici koji utječu na čovjekovo zdravlje, a koji se mogu liječničkim pregledom i laboaratorijskim analizama na vrijeme otkriti i liječiti. Spriječiti pojavu neke bolesti jednostavnije je nego je kasnije liječiti, pa važnost sistematskih pregleda tim više dobiva na težini.

Sistematski pregled obuhvaća obiteljsku i osobnu anamnezu, kompletan klinički pregled i laboratorijske analize.

Sistematski pregled je preventivni pregled kojim se nastoji otkriti bolest u ranom stadiju, što u većini slučajeva omogućuje uspješno liječenje i izlječenje. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje redovite sistematske preglede radi ranog otkrivanja rizika i početka bolesti, a samo redovitim pregledima može se osigurati zdrav, kvalitetan i uspješan život. Preporuka je da se sistematski pregled učini jednom godišnje.

Promicanje zdravlja postiže se provođenjem zdravstvenog odgoja, prosvjećivanjem stanovništva, poticanjem usvajanja i potpomaganjem zdravijeg načina života (npr. nepušenjem, pravilnom prehranom, redovitom tjelesnom aktivnosti, unapređenjem duševnog zdravlja uključujući i prevenciju ovisnosti, odgovornim spolnim ponašanjem …), u cilju unapre­đenja zdravlja i smanjenja proširenosti određenih rizičnih čimbenika.

Povećani rizik po zdravlju – što učiniti?

  • Evidentirati osobe s povećanim rizikom po zdravlje (npr. starije osobe, pušače, alkoholičare, osobe s prekomjernom težinom, osobe s profesionalnim rizicima, ovisnike o psihoaktivnim drogama…).
  • Provoditi preventivno – zdravstvene mjere nad osobama s pove­ćanim rizikom po zdravlje (zdravstveni nadzor, razna savjetovanja, zdravstveno prosvjećivanje usmjereno na usvajanje zdravih životnih navika i učenje samozaštitnih, suzaštitnih mjera itd.).
  • Pratiti socijalne, obiteljske, profesionalne i druge zdravstvene rizike stanovništva. Planirati i provoditi sistematski preventivni rad. Predlagati i provoditi određene mjere i postupke prema specifičnim slučajevima.
  • Provoditi prevenciju najučestalijih kroničnih nezaraznih bolesti i drugih značajnih zdravstvenih problema (npr. bolesti srca i krvnih žila, malignih bolesti, duševnih bolesti, bolesti probavnog sustava, bolesti mišićno–koštanog sustava i vezivnog tkiva, kožnih i spolnih bolesti itd.).
  • Rano otkrivati kronične bolesnike
  • Poticati samozaštitne i suzaštitne aktivnosti u stanovništvu tj. samopreglede, samokontrole, kontrolirati skupine s povećanim rizikom i pojedince koji traže liječničku pomoć i savjet.
  • Voditi brigu o kroničnim bolesnicima, kontrolirati učinkovitosti pojedinih poduzetih mjera, kontrola uspješ­nos­ti liječenja te rehabilitacije, provođenje odabranih socijalno-medicinskih mjera i dr.
  • Utvrditi (odrediti) rizične čimbenike (npr. pre­komjernu tjelesnu težinu, pušenje, povišeni krvni tlak, postojanje hiperlipidemije itd.
  • Pokrenuti aktivnosti za smanjivanje ili uklanjanje rizika, izraditi planove mjera prevencije bolesti.

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!


English