Probiranje se može primijeniti na određenu populaciju (trudnice, dojenčad, adolescente, odrasle…) ili skupine unutar određene populacije (rizične grupe – kardiovaskularne bolesti, osteoporoza, nasljedne metaboličke bolesti, karcinom dojke…)… Dijagnoza ili stanje utvrđeno na temelju probiranja potvrđuje se dodatnim pregledima i specifičnim ciljanim pretragama.
Suvremenim načinom života čovjek ima sve manje vremena za sebe i svoje zdravlje. Poznato je da postoje razni rizici koji utječu na čovjekovo zdravlje, a koji se mogu liječničkim pregledom i laboratorijskim analizama na vrijeme otkriti i liječiti. Spriječiti pojavu neke bolesti jednostavnije je nego je kasnije liječiti, pa važnost sistematskih pregleda tim više dobiva na težini.
Sistematski pregled obuhvaća obiteljsku i osobnu anamnezu, kompletan klinički pregled i laboratorijske analize.
Sistematski pregled je preventivni pregled kojim se nastoji otkriti bolest u ranom stadiju, što u većini slučajeva omogućuje uspješno liječenje i izlječenje. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje redovite sistematske preglede radi ranog otkrivanja rizika i početka bolesti, a samo redovitim pregledima može se osigurati zdrav, kvalitetan i uspješan život. Preporuka je da se sistematski pregled učini jednom godišnje.
Promicanje zdravlja postiže se provođenjem zdravstvenog odgoja, prosvjećivanjem stanovništva, poticanjem usvajanja i potpomaganjem zdravijeg načina života (npr. nepušenjem, pravilnom prehranom, redovitom tjelesnom aktivnosti, unapređenjem duševnog zdravlja uključujući i prevenciju ovisnosti, odgovornim spolnim ponašanjem …), u cilju unapređenja zdravlja i smanjenja proširenosti određenih rizičnih čimbenika.
Povećani rizik po zdravlju – što učiniti?
- Evidentirati osobe s povećanim rizikom po zdravlje (npr. starije osobe, pušače, alkoholičare, osobe s prekomjernom težinom, osobe s profesionalnim rizicima, ovisnike o psihoaktivnim drogama…).
- Provoditi preventivno – zdravstvene mjere nad osobama s povećanim rizikom po zdravlje (zdravstveni nadzor, razna savjetovanja, zdravstveno prosvjećivanje usmjereno na usvajanje zdravih životnih navika i učenje samozaštitnih, suzaštitnih mjera itd.).
- Pratiti socijalne, obiteljske, profesionalne i druge zdravstvene rizike stanovništva. Planirati i provoditi sistematski preventivni rad. Predlagati i provoditi određene mjere i postupke prema specifičnim slučajevima.
- Provoditi prevenciju najučestalijih kroničnih nezaraznih bolesti i drugih značajnih zdravstvenih problema (npr. bolesti srca i krvnih žila, malignih bolesti, duševnih bolesti, bolesti probavnog sustava, bolesti mišićno–koštanog sustava i vezivnog tkiva, kožnih i spolnih bolesti itd.).
- Rano otkrivati kronične bolesnike
- Poticati samozaštitne i suzaštitne aktivnosti u stanovništvu tj. samopreglede, samokontrole, kontrolirati skupine s povećanim rizikom i pojedince koji traže liječničku pomoć i savjet.
- Voditi brigu o kroničnim bolesnicima, kontrolirati učinkovitosti pojedinih poduzetih mjera, kontrola uspješnosti liječenja te rehabilitacije, provođenje odabranih socijalno-medicinskih mjera i dr.
- Utvrditi (odrediti) rizične čimbenike (npr. prekomjernu tjelesnu težinu, pušenje, povišeni krvni tlak, postojanje hiperlipidemije itd.
- Pokrenuti aktivnosti za smanjivanje ili uklanjanje rizika, izraditi planove mjera prevencije bolesti.
Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!
