Pretilost je važan čimbenik moždanog udara

Nikad nije kasno za promjenu životnih navika i unaprjeđenje zdravlja! Ova tvrdnja miljama je daleko od prave istine. Ne možemo jednostavno promijeniti prehranu, smanjiti tjelesnu težinu, prestati pušiti… i izbrisati sve one godine zanemarivanja vlastitog organizma…

Ovih dana kroz tisak pratimo borbu izraelskog premijera Ariela Sharona koji je također tek nakon prvog moždanog udara odlučio promijeniti svoje navike. Čini se ne i na vrijeme jer lijekovi i dijeta nisu spriječili nastanak novog, masivnijeg udara. Pravi problem leži u kemiji mozga te pacijent mora smanjiti tjelesnu težinu što je moguće prije.

Brojni su razlozi pojave pretilosti

Liječenje pretilosti je često bezuspješno upravo zbog metode kojom se želi postići sniženje tjelesne težine. Ne postoji osoba koja može pobijediti pretilost tek snagom volje i trudom. Pretilost je poremećaj normalne kemije mozga i upravo u tom smjeru treba ići i njen tretman. U nastavku donosimo čimbenike koji joj pogoduju:

Elektropauza – promjene u metabolizmu mozga, ritmu i snazi. Uslijed smanjenja metabolizma mozga, osoba više nije u mogućnosti uspješno sagoriti unesene kalorije. Mapiranjem mozga je utvrđena 30%-tna redukcija nivoa metabolizma kod prosječno pretilih osoba sa samo jednim zdravstvenim problemom. Postotak je još veći u slučaju razvoja multiplih medicinskih problema uključujući menopauzu, depresiju, hipertenziju.

Psihopauza – emocionalni faktori mogu utjecati na odabir hrane koju konzumiramo. Mnogi pojedinci ne shvaćaju koliko često griješe jedući bezvrijednu, štetnu hranu s visokim postotkom soli ili šećera tek da zadovolje svoje emocionalne potrebe. Poremećaj pamćenja i pažnje također potiče pojedince na krivi odabir, jer izostanak ovih sposobnosti dovodi do razvoja tjeskobe i stresa koje opet pokušavamo riješiti konzumacijom «junk» hrane.

Smanjena funkcija epifize (pinealna žlijezda) – gubitak melatonina s godinama rezultira gubitkom serotonina što opet uzrokuje želju za ugljikohidratima.

Smanjena funkcija štitnjače – gubitak hormona štitnjače može izmijeniti razinu metabolizma na nivou čitavog organizma.

Smanjena funkcija paratiroidne žlijezde – gubitak paratiroidnog hormona zajedno s gubitkom kalcitonina smanjuje gustoću kostiju i uzrokuje malnutriciju koja može utjecati na odabir hrane. Naime, stanje malnutricije nas «tjera» na konzumaciju nezdrave hrane. Skloni smo nekontroliranom unosu čipsa, slatkiša, tjestenine, čokolade itd…

Smanjena funkcija timusa – poremećaj imunog odgovora organizma dovodi do učestalih infekcija koje su prijetnja mozgu i često rezultiraju njegovom traumom. Oštećeni mozak žudi za ugljikohidratima, te više nismo u mogućnosti napraviti ispravan odabir namirnica.

Adrenopauza – gubitak adrenalina uzrokuje povećanu borbenost ili pak sklonost bijegu, što opet stvara želju za kofeinom i ugljikohidratima.

Somatopauza – gubitak hormona rasta onemogućuje pretvorbu masti u mišićnu masu, uzrokuje gubitak mišića i kosti te gubitak tjelesne snage

Gastropauza – smanjena sposobnost apsorpcije nutrijenata u probavnom traktu uzrokuje stanje malnutricije. Pretile osobe u stvarnosti pate od malnutricije zbog hrane siromašne prehrambenih tvarima. Kada smo gladni naše tijelo vapi za prehrambenim tvarima, a pretile osobe taj impuls prepoznavaju kao želju za ugljikohidratima i «junk» hranom. Upravo stoga pretile osobe imaju deficit mnogih vitalnih nutrijenata kao što su aminokiseline, elementi u tragovima…

Adropauza – gubitak testosterona kod muškaraca uzrokuje u početku nakupljanje masti u području trbuha, dok konačno pretilost ne zahvati čitavo tijelo, a mišićna masa se pomalo pretvara u masti.

Menopauza – gubitak estrogena, progesterona i testosterona uzrokuje povećanje tjelesne mase za 10-ak kilograma, počevši od 30-te godine, s određenim varijacijama od osobe do osobe. Estrogen djeluje poput dopamina, stimulira mozak i pojačava sagorijevanje kalorija. Progesteron reducira tjeskobu i osigurava dobar san, što smanjuje želju za ugljikohidratima. Testosteron, poput estrogena, jest hormon koji izaziva intenzivno sagorijevanje unesenih kalorija.

Vaskulopauza – promjene u krvotoku zahvaćaju i mozak, što rezultira smanjenjem nivoa metabolizma.

Osteopauza – promjena gustoće kosti utječe na kompletno zdravlje i izaziva emocionalni poremećaj što opet utječe na odabir hrane. Osoba postaje krhka i slaba te stoga gubi motivaciju za zdravim načinom života i odabire pogrešan način prehrane. Ironično, ali istinito – pretilost može pomoći u zaštiti od osteoporoze.

Pankreopauza (smanjena funkcija gušterače) – promijene u izlučivanju inzulina i podnošenju glukoze uzrokuju neutaživu želju za ugljikohidratima. Izlučivanje inzulina se često poveća, a tolerancija na glukozu smanjuje. Osoba upada u jednu vrst predijabetičkog stanja uz koji ide i potreba za ugljikohidratima.

Genopauza – osobe rođene s genetskim deficitom serotonina ili dopamina sklone su konzumaciji ugljikohidrata i pretilosti. Sklone su otuđenju, asocijalnom ponašanju, socijalnim fobijama i ogromnoj želji za šećerom.

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!


English