Peptičniuklus (vrijed, čir) je bolest koja zahvaća probavni sustav pri čemu dolazi do oštećenja sluznice ali i dubljih dijelova (stijenki) probavnih organa. Bolest se najčešće razvija u onim dijelovima probavnog trakta gdje postoji aktivnost želučane kiseline i enzima pepsina (razgrađuje proteine) kao što su jednjak, želudac, dvanaesnik te bliži dijelovi tankog crijeva.

Sluznica želuca osjetljiva je na vanjske i unutarnje agresivne čimbenike poput pušenja, nepravilne prehrane, konzumacije alkohola, pojačanog lučenja želučane kiseline i dr. pri čemu dolazi do izravnog oštećenja sluznice i pojave ranica.Prema etiologiji, jedni od najčešćih uzročnika bolesti su infekcija sa Helicobacter pylori, učestala konzumacija nesteroidnih protuupalnih lijekova (aspirin, ibuprofen), teški oblici infekcija ili zatajenja organa a posebice bubrega i jetre, stresna stanja koja mogu biti rezultat fizičke (opekline, ozljede, operacije) ili psihičke traume (emocionalni stres).

Simptomi bolesti uključuju osjećaj težine nakon jela, mučninu, nagon za povraćanje – a ukoliko do povraćanja dođe moguća je i prisutnost krvi, osjećaj nadraženog želuca, podrigivanje, žareća bol koja se može javiti netom nakon konzumacije obroka ili 2-3 h nakon obroka. Ne rijetko dolazi do gubitka na težini i pojave odbojnosti prema mnogim vrstama hrane, jer je sluznica želuca uvelike iritirana i nadražena tako da oboljeli prehranu svedu na svega par prihvatljivih namirnica.
Osim farmakološkog liječenja, bolest zahtijeva specijalni dijetoterapijski pristup jer oporavak sluznice direktno ovisi o vrsti hrane koja se konzumira.

Ciljevi i smjernice:
1. Konzumacija 3 obroka dnevno
2. Izbjegavati alkohol (vino, žestoka pića, pivo), kavu, i pušenje
3. Izbjegavati prezačinjena, preslana i preslatka jela
4. Hranu poslužiti temperiranu na sobnu temperaturu, ne konzumirati hladnu ni vruću hranu
5. Jesti polako, svaki zalogaj dobro prožvakati i tokom obroka ne piti veće količine tekućine
6. Primaran način obrade hrane je kuhanje i pirjanje u vlastitom soku, a poželjno je izbjegavati prženu i pohanu hranu te onu koja zahtijeva velike količine ulja i masti za pripremu
7. Izbjegavati masne vrste mesa, masna jela, industrijski proizvedena i konzervirana jela, kolače i pekarske proizvode sa kvascem, prerađeno crveno meso (salame, kobasice, hrenovke)
8. Izbjegavati hranu koja može poticati uklus: mlijeko, slatkiši (posebice čokolada), luk, mentol, rajčica, gazirani sokovi

Namirnice koje mogu pomoći u borbi s ulkusom:
• zrele banane – na tašte (potiču stvaranje sluzi koja ima zaštitno djelovanje)
• sok od svježeg kupusa
• sok od rotkvice
• brusnice, grejp
• pasirane mahunarke (za smanjenje želučane kiseline)
• maslinovo ulje (za sintezu protuupalnih spojeva)
• bijela riba poput oslića, škarpine (sadrže visokovrijedne bjelančevine i masne kiseline)
• med (lavanda, ružmarin) – otopljeno u malo vode, konzumirati poslije jela
• meko kuhana jaja
• dvopek, riža, krupica
• lagane povrtne juhe

Pristup svakom pacijentu je individualan i pri procjeni stanja potrebno je uzeti u obzir povijest bolesti, vrijeme trajanja simptoma a pri slaganju jelovnika korisno je napraviti i test intolerancije na hranu kako bi se točno utvrdilo koja hrana na staničnoj razini izaziva imunološki odgovor čime se može skratiti vrijeme trajanja tegoba.

IZVOR: Mandić M. (2014) Dijetoterapija, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, 22-24 str.

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!