Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) jedan je od najčešćih uzroka dugotrajnih bolova u trbuhu, nadutosti, proljeva i zatvora. Mnogi oboljeli primjećuju da se tegobe pogoršavaju nakon jela i pitaju se imaju li intoleranciju na hranu. Hrana doista može potaknuti simptome, ali drukčije nego što se često misli: test protutijela IgG na hranu nije dijagnoza ni intolerancije ni IBS-a, a najbolje dokaze ima postupna prilagodba prehrane uz stručnu pomoć.
Što je sindrom iritabilnog crijeva
IBS je funkcionalni poremećaj probave: crijevo na pregledu izgleda uredno, a tegobe nastaju zbog promijenjenog rada crijeva, njegove pojačane osjetljivosti i poremećene veze crijeva i mozga. Ovisno o kriterijima, ima ga oko 4 do 10 % odraslih, češće žene, i obično počinje prije 50. godine. Ponekad se javi nakon crijevne infekcije, a stres i tjeskoba mogu pojačati simptome. IBS ne oštećuje crijevo i ne prelazi u rak, ali može jako utjecati na kvalitetu života.
Simptomi
- bol ili grčevi u trbuhu, povezani s pražnjenjem crijeva;
- promjena učestalosti ili izgleda stolice: proljev, zatvor ili njihova izmjena;
- nadutost i vjetrovi;
- osjećaj nepotpunog pražnjenja ili sluz u stolici.
Prema prevladavajućoj stolici razlikuju se IBS s proljevom, IBS sa zatvorom i miješani oblik. Simptomi se često pojačaju nakon obroka.
Kada liječniku, a kada hitno
Dugotrajne probavne tegobe pokažite obiteljskom liječniku. Što prije se javite ako imate krv u stolici, nenamjeran gubitak tjelesne težine, slabokrvnost, proljev koji vas budi noću ili vrućicu, ako se tegobe prvi put jave nakon 50. godine ili ako u obitelji ima raka debelog crijeva, upalne bolesti crijeva ili celijakije. Ti znakovi nisu tipični za IBS i traže drukčiju obradu. Hitnu pomoć (194 ili 112) potražite kod jake boli u trbuhu koja ne prolazi, crne ili obilno krvave stolice, povraćanja krvi ili znakova dehidracije.
Kako se postavlja dijagnoza
IBS se ne dokazuje jednom pretragom. Liječnik dijagnozu postavlja prema simptomima, uz pregled i nekoliko osnovnih pretraga kojima isključuje druge bolesti. Prema Rimskim kriterijima IV za IBS je tipična ponavljana bol u trbuhu, u prosjeku barem jedan dan tjedno u posljednja tri mjeseca, povezana s barem dvoje od navedenog: pražnjenjem crijeva, promjenom učestalosti stolice ili promjenom njezina izgleda. Prve tegobe trebale su početi barem šest mjeseci ranije.
Britansko gastroenterološko društvo (BSG) kod sumnje na IBS savjetuje ove osnovne pretrage:
- kompletnu krvnu sliku te CRP ili sedimentaciju, za anemiju i znakove upale;
- krvni test na celijakiju, dok još jedete gluten;
- kalprotektin u stolici kod mlađih od 45 godina s proljevom, za razlikovanje IBS-a od upalne bolesti crijeva.
Kod znakova upozorenja ili u starijoj dobi liječnik može zatražiti i kolonoskopiju. Kod sumnje na nepodnošenje laktoze liječnik može zatražiti izdisajni test ili predložiti probno izbacivanje mliječnih proizvoda.
Kako hrana utječe na IBS
Kod većine ljudi s IBS-om hrana ne izaziva alergiju, nego pojačava simptome u već osjetljivom crijevu. Dio ugljikohidrata slabo se upija u tankom crijevu, pa ih u debelom crijevu razgrađuju bakterije, pri čemu nastaju plinovi i u crijevu se zadržava više vode. Kod osjetljivog crijeva to izaziva bol, nadutost i proljev. Prehrana se zato prilagođava u koracima:
- Osnovni savjeti: redoviti obroci bez žurbe, manje masne i jako začinjene hrane, kave, alkohola i gaziranih pića te prilagođen unos vlakana. Topljiva vlakna, primjerice psilijum, često pomažu, a pšenične mekinje mogu pojačati nadutost.
- Prehrana s malo FODMAP-a kad osnovni savjeti ne pomognu. FODMAP su skupine ugljikohidrata koji fermentiraju u crijevu, a ima ih, primjerice, u pšenici, luku, češnjaku, mahunarkama, nekom voću, mlijeku i zaslađivačima poput sorbitola. Provodi se u tri faze: ograničavanje kroz nekoliko tjedana, postupno vraćanje pojedinih skupina i dugoročna prehrana u kojoj se izbjegava samo ono što stvarno smeta. Smjernice preporučuju da je vodi educirani nutricionist ili dijetetičar.
Uz prehranu liječnik može preporučiti lijekove protiv grčeva, proljeva ili zatvora, a kod jače boli i niske doze nekih antidepresiva koji smanjuju osjetljivost crijeva. Pomažu i redovita tjelesna aktivnost te psihološke terapije usmjerene na crijevo. Povećana propusnost crijeva istražuje se kod dijela oboljelih, ali „sindrom propusnog crijeva” nije priznata dijagnoza, o čemu više u tekstu Propusno crijevo.
Što pokazuje test IgG na hranu kod IBS-a
Na ovu se temu često navodi britansko istraživanje iz 2004. (Atkinson i sur.) u kojem je 150 bolesnika s IBS-om tri mjeseca izbjegavalo hranu prema IgG nalazu ili prema lažnoj dijeti. Skupina koja se ravnala prema nalazu imala je nešto veće smanjenje simptoma, osobito oni koji su se dijete strogo pridržavali. To je bilo jedno istraživanje i njegov rezultat nije potvrđen u dovoljnom broju kvalitetnih istraživanja.
Protutijela IgG na hranu nastaju i kod zdravih ljudi, kao znak da tu hranu jedu. Ne mjere intoleranciju i ne pokazuju koja hrana izaziva simptome. Zato BSG u smjernicama iz 2021. ne preporučuje eliminacijske dijete temeljene na IgG nalazu kod IBS-a, a europsko alergološko društvo EAACI ne preporučuje IgG test za dijagnozu alergije ni intolerancije. Ako ste test već napravili, ne koristite ga kao trajni popis zabrana: probno izbacivanje pojedinih namirnica na ograničeno vrijeme i njihovo vraćanje dogovorite s liječnikom ili nutricionistom. Više o tome što test mjeri pročitajte u tekstu Test intolerancije na hranu.
Uloga laboratorija
Pretrage kojima se isključuju bolesti slične IBS-u većinom se rade iz jednog uzorka krvi, a kalprotektin iz stolice. To su kompletna krvna slika i CRP te, za celijakiju, transglutaminaza IgA uz ukupni IgA. Panel celijakija objedinjuje transglutaminazu IgA i IgG, ukupni IgA i kalprotektin. Kalprotektin u stolici upućuje na upalu crijeva; u Poliklinici Analiza određuje se kvalitativno, kao pozitivan ili negativan. Panel probave uz kalprotektin obuhvaća okultno krvarenje u stolici, tipizaciju bakterije Helicobacter pylori iz krvi i Gastro panel. Nalaze tumači liječnik uz vaše tegobe, a uredni nalazi ne zamjenjuju kolonoskopiju kad postoje znakovi upozorenja.
Na vađenje krvi možete doći bez naručivanja i bez uputnice, a uzorke stolice prima svaka poslovnica (popis na stranici Kontakt). Uzorak stolice donesite što prije. Cijene svih pretraga i panela nalaze se u cjeniku usluga.
Česta pitanja
Može li intolerancija na hranu uzrokovati sindrom iritabilnog crijeva?
Hrana kod IBS-a češće pojačava simptome nego što ih uzrokuje. Nepodnošenje laktoze može izazvati slične tegobe, pa ga liječnik kod sumnje provjerava. Celijakija nije intolerancija, nego autoimuna bolest, i kod tegoba nalik IBS-u treba je isključiti krvnim testom.
Koje namirnice najčešće pogoršavaju IBS?
Najčešće se navode masna i začinjena hrana, kava, alkohol, gazirana pića, mahunarke, luk, kupus, mlijeko i proizvodi sa zaslađivačima poput sorbitola. Okidači se razlikuju od osobe do osobe, pa pomaže dnevnik prehrane i simptoma.
Je li sindrom iritabilnog crijeva opasan?
IBS ne oštećuje crijevo i ne povećava rizik od raka debelog crijeva. Tegobe mogu trajati dugo i dolaziti u valovima, ali se kod većine ljudi prilagodbom prehrane i liječenjem mogu ublažiti.
Pretrage koje možete obaviti u Poliklinici Analiza
- Kompletna krvna slika8.00€
- CRP (C reaktivni protein)8.00€
- Transglutaminaza IgA33.00€
- Kalprotektin u stolici (kvalitativno)28.00€
Panel
Bez naručivanja i bez uputnice
Pretrage možete obaviti u bilo kojoj poslovnici Poliklinike Analiza, bez prethodnog naručivanja i bez uputnice liječnika. Ako niste sigurni koja vam je pretraga potrebna ili kako se pripremiti, javite nam se. Odgovorit ćemo vam e-mailom, telefonom ili putem WhatsAppa.
Telefoni: Split, Dugopolje 021 688 888 · Rijeka 051 309 309 · Šibenik 022 310 663 · Zadar 023 312 132 · Zagreb 01 2099 880