Pogoršavate li proljetnu alergiju?

Proljetne alergije obično započinju u veljači i traju otprilike do početka ljeta iako se točno trajanje tog razdoblja razlikuje za kontinentalnu i obalnu Hrvatsku. Biljke koje alergičarima obalnog područja mogu stvarati probleme tijekom čitave godine su koprive, čempresi, borovi i trave. U razdoblju od siječnja do lipnja dodatno su aktivni breza, joha i lijeska, a od ožujka do lipnja grab, platana, jasen i vrba.

Ljetni mjeseci su uglavnom obilježeni alergenima hrasta, masline i ambrozije.Alergičarima kontinentalne Hrvatske na početku godine smetaju lijeska, joha, čempresi, topola i jasen dok će ih u proljeće ugrožavati vrba, grab, breza i hrast. Uz ambroziju, ljetne mjesece kontinentalne Hrvatske obilježava aktivnost peludi trava i kopriva.

Glavni okidač proljetnih alergija su sićušna zrnca polena (peludi) koja kod osoba kod kojih se razvila neka od alergijskih bolesti dišnog sustava uzrokuju imunološku reakciju u vidu curenja nosa, svrbeža očiju i ostalih alergijskih simptoma. Pelud može uzrokovati samo iritaciju sluznice nosa i ne mora značiti da je riječ o alergijskoj reakciji što je najbolje utvrditi prikladnim alergo-testovima. Posljednjih se godina u nekoliko gradova u Hrvatskoj uz peludne kalendare cvatnje biljaka prati i koncentracija peludi u zraku na osnovu čega se izrađuju dnevne alergološke prognoze koje oboljelima pružaju dobrodošle informacije.

Ako ste jedna od osoba koje su razvile sezonsku tj. proljetnu alergiju, preporučuje se uzimanje lijekova za njezino ublažavanje i to otprilike dva tjedna prije početka sezone. Prvi izbor su svakako antihistaminici dok će kod jakih simptoma biti potrebni kortikosteroidi čijoj dozi i vrsti će odlučiti vaš liječnik. Neki antihistaminici mogu djelovati uspavljujuće, stoga je potreban oprez kad se uzimaju tijekom dana.

Sluznicu nosa treba ispirati dekongestivima koji smanjuju začepljenost nosa, a dolaze u obliku kapi i sprejeva za nos dok će kapi za oči ublažiti svrab i crvenilo. Iako se većina ovih lijekova može uzeti bez recepta, preporučuje se prethodno savjetovanje s liječnikom.

Najučinkovitija od svega je ipak preventiva u vidu izbjegavanja izloženosti alergenu. Pri smanjenju nastalih simptoma će od velike pomoći biti i svakodnevne navike te se stoga preporučuje:

• Praćenje razine čestica peludi u zraku(pomoću peludnih kalendara)

• Držanje vrata i prozora zatvorenim (u kući i automobilu)

• Ostajanje kod kuće tijekom podneva i ranih poslijepodnevnih sati (kad je koncentracija alergena u zraku najviša)

• Tuširanje i mijenjanje odjeće nakon boravka na otvorenom

• Nošenje zaštitne maske tijekom rada i boravka na otvorenom.

Izvori:

https://www.sciencedaily.com/releases/2012/02/120224110329.htm

http://www.plivazdravlje.hr/img/themes/phfrontend/kalendar_peludi/home.html

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!