Zahvaljujući međunarodnom projektu ljudskog genoma, danas znamo broj, strukturu i osnovnu funkciju gena.
Ovaj znanstveni korak otvorilo je novo razdoblje – genomska era.
Dugo vremena genetika se povezivala isključivo s nasljednim, nelječivim bolestima, ali upoznavanje funkcije gena, omogućilo je razvoj personaliziranog oblika genetike i njezinih podskupina.
Jedna od grana personalizirane ili genetike interakcija koja zaokuplja najviše pozornosti je nutrigenomika.
Na ovakav način otvaraju se brojne mogućnosti u kliničkim djelovanjima ali i u prevenciji razvoja brojnih multifaktorijalnih bolesti, mijenjajući bilo prehranu bilo biokemijske reakcije izazvane unosom određenog tipa hrane, te se na taj način sprečava razvoj bolesti kod pojedinaca koji su podložni nepovoljnim hrana – gen interakcijama.
Za razliku od prethodne primjene genomskih tehnologija, gdje je osnovni cilj bio razlikovati postojeću bolesti od odsustva bolesti, nutrigenomika ima za cilj prepoznati stanje prije nastupa bolesti i personaliziranim prehrambenim intervencijama spriječiti ili barem modificirati osjetljivost odnosno predispoziciju prema razvoju bolesti.
U budućnosti, nutrigenomika predstavlja vodič za razvoj prilagođene prehrane na temelju individualne genetske mape i genetskih polimorfizama. Premda je to njena osnovna djelatnost nutrigenomika stoji u podlozi razvoja i drugih grana personalizirane genetike koje proučavaju utjecaj bolesti nastalih djelovanjem okoliša na ekspresiju gena kao što su ekogenetika i agrigenomika.
Nutrigenomika također predstavlja pouzdanu osnovu za personalizirane anti – aging mjere koje predstavljaju preduvjet postizanja dugovječnosti.
Adapted from materials provided by Mary Ann Liebert, Inc./Genetic Engineering News, via EurekAlert, a service of AAAS.
Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!
