Upotrebom posebnih parametara i algoritama, stručni tim Poliklinike Analiza osmislio je aplikaciju pomoću koje s lakoćom možete izračunati koliki je Vaš rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti.
Zašto je važno znati rizik?
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz rujna 2015. godine, osnovni uzrok smrtnosti stanovnika Republike Hrvatske u 2014. godini su bile posljedice kardiovaskularnih bolesti – ishemijske bolesti srca, insuficijencije srca, ateroskleroze i visokog krvnog tlaka, te dijabetesa. Zbog sve većeg broja oboljelih i fatalnih posljedica koje za sobom nose, kardiovaskularne bolesti predstavljaju značajan javnozdravstveni problem.
Ono što najviše zabrinjava jest zapravo to što se kardiovaskularne bolesti, te smrtnost od istih mogu spriječiti pravovremenim djelovanjem. Nepravilna prehrana, alkohol, pušenje i tjelesna neaktivnost su jedni od osnovnih rizika za nastanak. Stoga nije teško zaključiti da promjena životnih navika uvelike doprinosi zdravlju i njihovoj prevenciji.
Prevencija ovih bolesti u osnovi ima nekoliko ciljeva:
• zadržavanje postojećeg stanja kod osoba s niskim rizikom
• smanjivanje rizika, poboljšanje stanja i prevencija napretka bolesti kod osoba sa srednjim i visoki
Na koji način aplikacija funkcionira?
Aplikacija je formulirana na način da uz pomoć informacija o Vašim tjelesnim karakteristikama i vrijednosti krvnih pretraga izračuna Vaš individualni stupanj rizika. U ovisnosti o stupnju rizika, aplikacija Vas u posljednjem koraku usmjerava u daljnje korake.
Kao parametri za izračunavanje koriste se:
1. Spol – muškarci i žene imaju različit stupanj rizika
2. Dob – osobe iznad 40 godina života imaju povišen rizik od nastanka Kvb
3. Životne navike koje povećavaju rizik za nastanak – pušenje, dijabetes, srčani incident (srčani ili moždani udar)
4. Visina i težina pomoću koje se izračunava stupanj uhranjenosti (body mass index, BMI). Stupanj uhranjenosti predstavlja jedan od osnovnih parametara rizika za nastanak KVb.
5. Opseg struka i bokova čiji omjer daje uvid u raspodjelu masnog tkiva u tijelu, vrstu siluete te, ukoliko je prisutna, vrstu pretilosti. Iz ovih podataka mjeri se i omjer struka i visine koji, kao i omjer struka i bokova daju uvid u područje nakupljanja masti. Nakupljanje masnog tkiva na području struka predstavlja veći rizik za nastanak KVb.
6. Glukoza i inzulin iz čijih se vrijednosti i omjera računa aktivnost beta otočića (Homa – β) te osjetljivost stanica na inzulin (Homa-IR). Visoke vrijednosti ovih parametara upućuju na rizik za nastanak dijabetesa tipa 2.
7. Trigliceridi, ukupni, HDL i LDL kolesterol – parametri koji daju uvid u lipidni status organizma. Povišene vrijednosti ovih parametara predstavljaju rizik za nastanak ateroskleroze i povišenog krvnog tlaka koji postepeno mogu dovesti do srčanog i moždanog udara.
Važno je za napomenuti da rasponi navedenih parametara unutar referentnih vrijednosti ne znači da rizik za obolijevanje ne postoji. Svaki parametar sam za sebe ne znači ništa, već su njihovi omjer i ukupna slika temelj procjene rizika.
Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!
