Bakterija koja štiti od alergija na hranu

Sva hrana koju jedemo može izazvati imunološku reakciju, noneke će osobe razviti alergiju na hranu, a druge ne. Razlog se krije u određenom fiziološkom mehanizmu koji pri uobičajenom funkcioniranju isključuje snažan imunološki odgovor na unos hrane dok će kod alergičnih osoba taj odgovor biti naglašen.

Iako mehanizam koji pokreće alergijsku reakciju na hranu još uvijek nije u potpunosti razriješen, mnoga istraživanja daju naslutiti da razne higijenske i prehrambene navike mogu pritom igrati jednu od važnijih uloga i to narušavanjem prirodnog bakterijskog sustava u tijelu. Podražaji iz okoline, ishrana s visokim udjelom masnoća, carski rez, učestalo korištenje antibiotika i dojenačkih formula su se glavni čimbenici koji utječu na sastav tjelesnih mikroorganizama koji uzrokuju snažnu imunološku reakciju i alergiju na hranu.

Ipak, nedavna istraživanja su pokazala da se osjetljivost na alergene iz hrane može ublažiti i to unošenjem prikladne mješavine bakterija roda Clostridium. Ono što ove bakterije u tijelu čine jest poticanje stvaranja signalne molekule pod nazivom interleukin-22 (IL-22) za koju je poznato da smanjuje propusnost crijevne sluznice odnosno sprječava nastanak sindroma propusnih crijeva, stanja koje alergenima omogućuje ulazak u krvotok i stvaranje imunološke reakcije, a koje je uobičajeno za osobe kod kojih je razvijena alergija na hranu.

Također je otkriveno da bakterije roda Clostridiummijenjaju razinu stanica uključenih u regulaciju imuniteta kao i razinu imunoglobulina, jednog od glavnih zaštitnih protutijela koja se nalaze u mukoznim tkivima kao što su crijeva.Clostridiumnisu jedine korisne bakterije u ljudskom organizmu, no za sada su jedine koje su pokazale ovakav učinak kad je alergija na hranu u pitanju.Iako je s njima teško raditi jer se ne smiju izlagati utjecaju kisika, one razvijaju vrlo stabilne spore koje mogu živjeti u izuzetno ekstremnim uvjetima i od kojih se mogu izraditi probiotici u obliku pilula kojima bi se u budućnosti mogle sanirati mnoge alergijske bolesti, osobito one vezane uz hranu.

„Bolesti zapadnog načina života“ kao što su dijabetes, upalne bolesti crijeva, pretilost, ali i alergijske bolesti postaju sve češća pojava u današnjem svijetu i sve su povezane s utjecajem bakterija koje žive u našim crijevima. Ova najnovija saznanja tako ukazuju na to da crijevna mikrobiota igra važnu ulogu u određivanju imunološkog odgovora na alergene iz hrane te da bi se terapijama nove generacijeprobiotika uskoro mogle sanirati mnoge alergije na hranu.

Izvori:

https://www.sciencedaily.com/releases/2014/08/140825152016.htm

https://www.niaid.nih.gov/topics/foodallergy/research/Pages/gutBacteria.aspx