Alergije, posebice u industrijaliziranim zemljama, su postale vrlo učestala pojava. One koje se najčešće javljaju su peludna groznica i alergijska astma. Dapače, procjenjuje se da danas u svijetu postoji oko 300 milijuna pacijenata koji se bore protiv alergijske astme, stanja kojeg najčešće uzrokuju okolišni alergeni kao što su peludi, trave, korovi, prašina i hrana.

Simptomi alergijske reakcije su brojni dok oni posebice vezani uz astmu uključuju čest kašalj (osobito noću), otežano disanje, hroptanje te pritisak u grudima. Ipak, potrebno je imati na umu da neće svaka osoba koja boluje od alergijske astme ispoljavati jednake simptome i na isti način. Slično tome, različit je i intenzitet napadaja astme koji može varirati od vrlo blagog do onog izuzetno ozbiljnog.

Možda je prva stvar koju je potrebno znati o alergijskoj astmi to da između alergija i razvoja astme postoji izravna genetska poveznica: ako je jedan roditelj atopičar, rizik od pojave atopije u djece povećan je za 30 posto, a kod oba roditelja atopičara, rizik se povećava na čak 80 posto. Iz ovog razloga je poželjno dobro poznavanje obiteljske povijesti bolesti kao jednog od najvažnijih znakova upozorenja.

Najbolja obrana od alergija i astme uključuje svjesno obraćanje pažnje na svoju alergiju i njezine pokretače koji se tijekom života mogu mijenjati. Informiranost, savjetovanje s liječnikom i ograničavanje izlaganja alergenima mogu biti od pomoći pri učinkovitom upravljanju ovim stanjem.

Dijagnostiku alergijske astme mogu provoditi samo liječnici, obično pomoću kožnih ili krvnih alergijskih testova dokse liječenje obično sastoji od kombinacije lijeka protiv alergije i onog namijenjenog smanjenju otpora u dišnim putovima. To su lijekovi s brzim i kratkim učinkom, odnosno oni koji se uzimaju po potrebi i oni sa sporim i dugotrajnim učinkom (kod težih oblika astme).Primarno se koriste u svrhu ublažavanja simptoma jer lijek za alergijsku astmu još uvijek ne postoji.

Individualni režim uzimanja lijekova zajedno s odmorom, opuštanjem i izbjegavanjem uzročnih čimbenika čini punu terapiju. Nažalost, mnogi pacijenti koji boluju od alergijske astme s vremenom razviju obrazac plitkog i neučinkovitog disanja, uglavnom zbog straha od napadaja kašlja. Vježbe koje poboljšavaju držanje tijela i vježbe dubokog disanja su korisne, pa i nužne u održavanju elastičnosti i širenja pluća, a samim time i simptoma alergijske astme. Povećani unos tekućine također pomaže pri lakšem izbacivanja bronhijalne tekućine iz tijela.

Izvori:

http://www.webmd.com/allergies/guide/asthma-allergies

http://www.worldallergy.org/professional/allergic_diseases_center/allergic_asthma/

 

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!