Alergije u 21. stoljeću poprimile su razmjere pandemije – kako se boriti s njima?

Probudili ste se jutros s natečenim grlom, curi vam iz nosa, kašljete, oči supune suza (a niste tužni) te imate onaj grozan osjećaj kao da vas je kamion pregazio. Prva logična pomisao bit će naravno da ste ulovili neku ozbiljniju prehladu, no je li to zbilja slučaj? Velika je vjerojatnost da ste jednostavno alergični, a niste toga ni svjesni.

Alergijske bolesti – nova pandemija 21. stoljeća

Alergijske bolesti danas su poprimile razmjere pandemije.

Prema posljednjim istraživanja, alergično je više od 3 milijarde ljudi. Kada bi trebali opisati alergijsku reakciju, mogli bi je najjednostavnije okarakterizirati kao prejaku reakciju obrambenog mehanizma tijela na potpuno bezopasne čimbenike iz okoliša.
A ti čimbenicisvrstavajuse u dvije kategorije:
• prehrambene alergene (jaja, mlijeko, soja, orašasti plodovi, morski plodovi, jagode, kivi…),
• inhalacijske alergene (pelud trava, stabala, korova, grinje, kućna prašina, plijesan, epitelne stanice pasa i mačaka…).

U redu, no zašto se uopće pojavljuje alergija?
Sve se više ističe teorija prema kojoj djeca na Zapadu danas odrastaju u pretjerano sterilnim uvjetima koji baš i nisu dobri za pravilan razvoj imunološkog sustava, budući da organizam ne dolazi u kontakt s dovoljnim brojem virusa, bakterija i drugih patogena. S druge strane sa sigurnošću možemo ustvrditida su alergijske bolesti ipak posljedica okolišnih čimbenika (zagađeni zrak, pušenje) te genetskih predispozicija (nasljeđuje se sklonost tijela da razvije sposobnost izrade određenih lgE antitijela). Kada se lgE antitijela oslobode, vežu se na vrstu stanica imunološkog sustava (mastocite)i stimuliraju ih, što pak dovodi do oslobađanja upalne tvari. U prijevodu, sve su to simptomi s početka priče koje obično pogrešno pripišemo prehladi.

Kako se boriti s alergijama?
Prvi korak je biti svjestan činjenice da patimo od alergije. Iako je u medicini uobičajena dijagnostika jednostavni test na koži, on ne pokriva brojne svakodnevne situacije. Uzmimo za primjer pacijenta alergičnog na pelud breze, ali recimo da mu se simptomi alergije javljaju nakon konzumiranja jabuka ili krušaka, a klasični alergijski testovi na jabuku i krušku su negativni. Također, uz reakciju na pelud breze ima i pozitivan test na kikiriki, ali simptome nakon konzumacije kikirikija nema. Zbunjujuće, zar ne? U tim slučajevima klasični test neće pokazati alergiju na plod jabuke, već samo na pelud, što može biti veliki problem onima koji pate od ozbiljnih alergijskih reakcija. No, postoji alternativa.

FABER testiranje, koje se bazira na nanotehnologiji gdje se doslovno iz jedne kapi krvi može testirati više od 244 alergena. Testiranje je namijenjeno:
• osobama s postojećim simptomima alergije,
• osobama koje izbjegavaju kontakt sa određenim alergenima zbog prethodno sumnjivih rekacija na njih
• osobama čiji članovi obitelji pate od alergija,
• osobama koje imaju povišene vrijednosti IgE antitijela, eozinofiliju ili žele iskoristiti test kao dijagnostiku moguće senzibilizacije.

Testirati se mogu i bebe, a testom se ne otkriva samo trenutno prisutna alergijska reakcija, nego i senzibilizacija organizma. Za sada uzorak krvi za FABER testiranje možete dati isključivo u poslovnicama Poliklinike Analiza u Zagrebu, Splitu, Zadru, Šibeniku i Dugopolju kao i u suradnim ustanovama Analize u cijeloj Hrvatskoj. Rezultati su dostupni već za dva do tri tjedna putem elektroničkog izvještaja koji će vam rado protumačiti njihovi stručnjaci.

Više informacija o testiranju možete saznati u poslovnicama poliklinike Analiza kao i pozivom na broj call centra 021 688 888.