“ Alergijska reakcija na hranu se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, no najčešće se javlja kod beba i male djece, odnosno u prvoj godini života. Ono što su stručnjaci primijetili jest da će djeca rođena s pretjerano aktivnim imunološkim stanicama (monocitima) vjerojatnije razviti alergiju na mlijeko, jaja, kikiriki, pšenicu i ostalu uobičajenu hranu, u odnosu na djecu rođenu s umjereno aktivnim imunitetom.
Monociti su specijalizirane stanice imunološkog sustava koje tijelu pomažu u obrani protiv bakterija, virusa i gljivica te predstavljaju najveću vrstu leukocita u našem organizmu. Njihova aktivacija u krvi pupkovine neposredno prije ili tijekom poroda uzrokuje reakciju imunoloških stanica poznatih pod nazivom T-stanice što će kod djeteta stvoriti predispoziciju za razvoj alergije na hranu.
Razlog nastanka ovih imunoloških promjena još nije poznat, no dok su istraživanja pokazala da vrsta poroda (vaginalni ili putem carskog reza) neće imati utjecaja, duljina trajanja što ukazuje na to da veliku ulogu u aktivaciji monocita igraju pred-porođajni čimbenici. Iz tog se razloga smatra da majčin način života i okolišni utjecaji (ishrana, izloženost infekcijama, korištenje antibiotika i slično) uvelike utječu na sastav njezinog mikrobioma (skupine bakterija i ostalih mikroorganizama) kojeg će ona pri porodu prenijeti na svojeg potomka.Trudnoća, a kasnije i prve godine života su se tako pokazali kao važni čimbenici pri stvaranju imunološkog sustava djeteta.
Postoje mnoge teorije kao odgovor na pitanje zbog čega se javlja sve veći broj alergija i ostalih imunoloških poremećaja u najranijoj dobi. Uzrok bi mogla biti ishrana koja je prepuna šećera i masti, ali i način života u previše čistom i sterilnom okruženju u kojem ne postoji izloženost velikom broju bakterija. Kombinacija ovih uzroka se smatra najvjerojatnijim uzročnikom jer će sastav bakterija kod majke uvelike utjecati na izgradnju imuniteta kod djeteta. Iako je testiranje krvi iz pupkovine moguće, ono nije praktično niti je isključivi pokazatelj budućeg razvoja alergije. Slično tome, velika aktivnost monocita ne znači da će se kod svakog djeteta s hiperaktivnim imunitetom razviti alergijska reakcija, no takva djeca su ipak ugroženija i potrebno je pažljivije motrenje njihove reakcije na unos hrane kao i povremeno testiranje.
Ukoliko ste trudni ili dojite, preporučuje se da konzumirate i onu hranu koja se smatra alergenom (osim ako i sami niste alergični na neke od namirnica) jer njezino izbjegavanje skoro zasigurno neće spriječiti razvoj alergije na hranu kod djeteta nego bi čak moglo izazvati i suprotan učinak. Kad je dijete kasnije dovoljno spremno za uvođenje dohrane, trenutačne smjernice ukazuju da je u jelovnik potrebno svaku vrstu hrane unositi pojedinačno kako bi se moglo pratiti javlja li se alergijska reakcija. Naravno, postoji li u obitelji povijest razvoja alergije na pojedinu hranu, potrebno je biti na oprezu.
Izvori:
http://science.sciencemag.org/content/352/6285/539
https://www.sciencedaily.com/releases/2016/01/160113160706.htm
Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!
