Minerali i elementi u tragovima su anorganske i organsko-anorganske tvari koje organizam ne može sintetizirati, a nosioci su životnih funkcija organizma jer sudjeluju u enzimskom sustavu bez kojeg nema neophodnih biokemijskih procesa…
Bakar, željezo, cink, kalcij, kalij, vanadij, krom, mangan, molibden, kobalt, jod, fluor, selen i neki drugi elementi aktivatori su ili sastojci enzima, hormona, crvenih krvnih stanica, a važni su i za funkcije živčanog sustava.
Kako bismo Vam predočili njihov značaj u nastavku vam donosimo kratki pregled njihove uloge u funkciji organizma.
Aluminij je nužan za normalno stanično disanje te aktivira vitamine B-kompleksa. Njegov nedostatak može uzrokovati nervozu i nesanicu.
Izvor aluminija je povrće.
Bakar je jedan od elemenata bez kojih nije moguće stvaranje hemoglobina. Ovaj mineral je i sastavni dio proteina i enzima, a sudjeluje u mnogim procesima u organizmu uključujući formiranje vezivnog tkiva i funkcioniranje središnjeg živčanog sustava.
Smanjene količine bakra u organizmu mogu dovesti do slabokrvnosti.
Cink – uloga cinka u organizmu vezana je za metaloenzime, odnosno njihov rad; neophodan je za mobilizaciju vitamina A iz jetre; ulazi u sastav inzulina i neophodan je za stvaranje rezervi inzulina; sudjeluje u stvaranju kolagena, glikolizi i oksidativnoj fosforilizaciji; važan je za metabolizam proteina, ugljikohidrata i fosfora; neophodan je za rast; igra važnu ulogu u procesu razmjene plinova u plućima; ubrzava zacjeljivanje unutarnjih i vanjskih ozljeda i rana; potiče mentalnu svježinu i vitalnost.
Izvor cinka su meso, riba, jaja, mlijeko, žitarice, pšenične klice, soja, grah, suncokretovo sjeme, špinat, leguminoze, vino, pivski kvasac. Fluor povećava otpornost zubne cakline prema kiselinama i raznim drugim kemijskim supstancama, djeluje baktericidno te pomaže sintezu kolagena. Prirodni izvori fluora su morska voda, riba, iznutrice, školjke, špinat, peršin, mrkva, kineski čaj, pivo.
Fosfor sastavni dio kostiju, zuba i tjelesnih tekućina; u formi pirofosforne kiseline ulazi u sastav koenzima koji su važni za metabolizam šećera; kao organski fosfat ulazi u sastav masti i nukleoproteina; sudjeluje u izmjeni energije; neophodan je za normalnu kontrakciju srčanog mišića; neorganski fosfati sudjeluju u održavanju acido-bazne ravnoteže (kao fosfatni puferi).
Prirodni izvori fosfora su mlijeko, sir, jaja, meso, riba, brašno, leguminoze. Jod sudjeluje u stvaranju hormona tiroidne žlijezde, a važan je za pravilan fizički i psihički razvoj te za očuvanje reproduktivne funkcije. Izvori joda su jodirana sol, crveni luk, morski plodovi, povrće koje raste na zemljištu bogatom jodom.
Kalcij sudjeluje u mnogim vitalnim procesima ljudskog organizma. Osim što je nužan za izgradnju kostiju i zubi, za diobu i rast stanica, važan je u procesima kontrakcije mišića. Kalcij sudjeluje u regulaciji propusnosti stanične membrane, u izlučivanju nekih hormona (inzulin) a važan je i za pravilan rad srca. Prijeko je potreban za zgrušavanje krvi i u prijenosu podražaja u živcima. Poznato je da je kalcij koristan i kao pomoć kod alergijskih stanja.
Prirodni izvor kalcija su mlijeko i mliječni proizvodi, špinat, brokula, kupus, soja, naranče, ali i proteinski koncentrati na mliječnoj bazi.
Kalij sudjeluje u održavanju acido-bazne ravnoteže i osmotskog tlaka, igra važnu ulogu u kontrakciji mišića (naročito srčanog mišića), provođenju živčanih impulsa, akciji enzima i funkcioniranju stanične membrane. Značajan je u procesu fosforilizacije i stvaranja rezervnog glikogena u jetrenim stanicama.
Sadrže ga gotovo sve namirnice u dovoljnim količinama, a najviše ga ima u mlijeku i mliječnim proizvodima, mesu, povrću, voću (sušeno)… Apsorpciju kalija pomaže vitamin B6, a odmažu kava, prekomjeran unos šećera, alkohol i neki lijekovi (npr.laksativi).
Klor ima važnu ulogu u održavanju acido-bazne ravnoteže, s natrijem kontrolira osmotski tlak, a sastavni je dio sekreta gastrointestinalnog trakta. Prirodni izvori: kuhinjska sol, mora plodovi, masline, životinjske namirnice.
Kobalt s fosforom ulazi u sastav vitamina B12, pomažući bakterijama u probavnom traktu pri sintezi ovog vitamina. Dokazano je da već i male količine kobalta mobiliziraju željezo iz depoa i povećavaju sadržaj feritina pomažući eritropoezu.
Ovaj mineral nalazimo u kostima, jetri, zelenom lisnatom povrću, voću, sjemenkama, mesu i mlijeku.
Krom je nezamjenjiv u metabolizmu ugljikohidrata, proteina i masti. Stimulira metabolizam ugljikohidrata pojačavajući djelovanje inzulina te stabilizira energetsku ravnotežu održavajući razinu glukoze u krvi. Pospješuje sintezu proteina, povećava izdržljivost tijela i regeneraciju stanica i tkiva.
Manjak može dovesti do variranja koncentracije šećera u krvi, porasta razine kolesterola, gubitka snage i smanjenja mišićne mase. Namirnice bogate kromom su jetra, meso, pivski kvasac, orasi, cijelo zrno žitarica.
Mnogi simptomi nedostatka magnezija otkriveni su tek u novije doba. Poznato je da se kod manjka magnezija javljaju slabost, grčevi u mišićima (tetanija i tremor), poremećaj rada srca, živčana razdražljivost, glavobolje. Nedostatak magnezija može izazvati pojačano zgrušavanje krvi, naročito u već oštećenim krvnim žilama.
Novija istraživanja pokazuju da se ne smije zanemariti povezanost manjka magnezija s nastankom: angine pektoris i akutnog infarkta miokarda; oštećenja srca i popuštanja rada srca; oštećenja unutarnje stijenke krvnih žila; poremećenog metabolizma glukoze; povećanog oksidativnog stresa. Namirnice bogate ovim mineralom su: soja, lisnato zeleno povrće, orasi, bademi, banane, žitarice, smeđa riža.
Mangan se nalazi u svim stanicama organizma, a najviše u organima čije stanice su bogate mitohondrijima (jetra, pankreas, bubreg). Ima ulogu koenzima i aktivira mnoge enzime, pomaže sintezu hemoglobina, značajan je za stvaranje tiroksina (hormona tireoidne žlijezde), pomaže proizvodnju ugljikohidrata i masti, a važan je i za metabolizam kalcija i fosfora (rast). Izvori mangana su jetra, žumanjci, mekinje, voće, zeleno lisnato povrće, repa, celer, kakao, čaj…
Natrij je jedan od glavnih iona u ekstracelularnoj tekućini. Nalazi se u plazmi, a manje u stanicama. Sudjeluje u održavanju acido-bazne ravnoteže i osmotskog tlaka. Potreban je za stvaranje klorovodične kiseline u želucu te sudjeluje u regulaciji permeabilnosti stanica i nervno-mišićne podražljivosti.
Natrij nalazimo u kuhinjskoj soli, morskim plodovima, mesnim proizvodima, mlijeku, siru, povrću, kruhu, pšeničnim klicama, orasima.
Selen je sastavni dio enzima-antioksidansa glutation-peroksidaze koji sanira štetu koju uzrokuju slobodni radikali, pa na taj način usporava starenje tkiva.
Sinergistički učinak s vitaminom E očituje se u dvostrukom učinku. Manjak ovog elementa uzrokuje gubitak imuniteta. Namirnice bogate selenom su: losos, školjke, oštrige, sjeme suncokreta, zob, ječam i riža.
Željezo je jedan od najrasprostranjenijih metala u prirodi i sastavni dio ljudskog organizma. Kao glavni sastojak hemoglobina u krvnim stanicama, željezo osigurava temeljne uvjete za održavanje metabolizma, prenoseći kisik do tkiva. Važan je dio mnogih enzima koji sudjeluju u bitnim životnim procesima. Bogati izvori željeza su: goveđa i teleća jetra, tuna, oštrige, soja, bundeve, zob, grašak, smokve, kvasac.
Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!
