Tijelo održava pH krvi u vrlo uskom rasponu, otprilike od 7,35 do 7,45, bez obzira na to što jedete. Za to se brinu puferi u krvi, pluća i bubrezi. Hrana i „alkalna” voda mogu promijeniti pH mokraće, ali ne i pH krvi, a pravi poremećaji kiselo-lužnate ravnoteže posljedica su bolesti i liječe se pod nadzorom liječnika, akutni i teški najčešće u bolnici.
Kako tijelo održava kiselo-lužnatu ravnotežu
pH je mjera kiselosti: što je manji, to je otopina kiselija. Krv je blago lužnata, a stanice i enzimi rade ispravno samo kad je pH krvi u uskim granicama. Zato ga tijelo održava trima sustavima koji se nadopunjuju:
- puferi u krvi, prije svega bikarbonat, odmah neutraliziraju višak kiseline ili lužine;
- pluća izdisanjem ugljikova dioksida, koji u krvi stvara kiselinu, u nekoliko minuta prilagođavaju pH;
- bubrezi tijekom sati i dana mokraćom izlučuju višak kiseline i vraćaju bikarbonat u krv.
Zbog toga se kod zdrave osobe kiselina ne može „nakupiti” u tijelu zbog prehrane, stresa ili nedostatka kretanja. Kad se razgradnjom hrane stvori više kiseline, bubrezi je izluče, pa mokraća postane kiselija, a krv ostane ista.
Utječe li hrana na pH?
Prehrana bogata mesom, sirom i žitaricama stvara nešto više kiseline, a voće i povrće više lužnatih tvari. To se vidi u pH mokraće, koji se zato mijenja iz obroka u obrok, ali ne i u pH krvi. Sustavni pregled istraživanja objavljen 2016. u časopisu BMJ Open nije našao dokaze da „alkalna” prehrana ili alkalna voda sprječavaju ili liječe rak i zaključio je da njihovo promicanje u tu svrhu nije opravdano. Ni tvrdnja da „kisela” hrana izvlači kalcij iz kostiju i uzrokuje osteoporozu nije potvrđena u istraživanjima.
Isto vrijedi za ioniziranu i alkalnu vodu. U želucu se miješa s jakom želučanom kiselinom, a višak lužine izluče bubrezi, pa takva voda ne mijenja pH krvi. Nema dokaza da liječi ili sprječava bolesti. Obična voda iz slavine jednako dobro zadovoljava potrebe za tekućinom.
Što je dobro u „alkalnoj” prehrani
„Alkalna” prehrana preporučuje više povrća, voća i orašastih plodova, a manje mesa, prerađene hrane i šećera. Takva prehrana može koristiti srcu i krvnim žilama, probavi i tjelesnoj težini, ali zbog vlakana, kalija, vitamina i manje kalorija, a ne zato što mijenja pH krvi.
Namirnice ne treba izbacivati samo zato što su na nekom popisu označene kao „kisele”: mliječni proizvodi, jaja, riba, mahunarke i cjelovite žitarice dio su uravnotežene prehrane. Ako prehranu želite prilagoditi zbog bolesti, primjerice bubrežnih kamenaca, gihta ili bolesti bubrega, savjet potražite od liječnika, koji vas po potrebi može uputiti i nutricionistu.
Kada „kiselost” znači žgaravicu
U svakodnevnom govoru „kiselost” često znači žgaravicu, odnosno vraćanje želučane kiseline u jednjak (refluks). To nema veze s pH krvi. Žgaravicu ublažavaju manji obroci, izbjegavanje obilnih obroka prije spavanja, manje alkohola, prestanak pušenja i smanjenje viška kilograma, a prema potrebi i lijekovi uz savjet liječnika ili ljekarnika. Javite se liječniku ako je imate više puta tjedno, ako lijekovi ne pomažu ili ako uz nju imate otežano gutanje, gubitak težine, povraćanje ili crnu stolicu.
Acidoza i alkaloza: kada je ravnoteža stvarno poremećena
Pravi poremećaji nastaju kad bolest nadvlada sustave koji reguliraju pH:
- metabolička acidoza, primjerice kod dijabetičke ketoacidoze, zatajenja bubrega, teškog proljeva, teških infekcija i šoka ili nekih otrovanja;
- respiratorna acidoza, kad pluća ne mogu izbaciti dovoljno ugljikova dioksida, primjerice kod teške kronične opstruktivne plućne bolesti ili uz lijekove i tvari koji usporavaju disanje;
- metabolička alkaloza, najčešće zbog dugotrajnog povraćanja ili nekih diuretika;
- respiratorna alkaloza, zbog ubrzanog disanja (hiperventilacije), primjerice pri panici, jakoj boli ili na velikoj nadmorskoj visini.
Akutna i teška acidoza ili alkaloza traže medicinsko liječenje i ne mogu se riješiti prehranom. Hitnu medicinsku pomoć pozovite kod ubrzanog i dubokog disanja uz smetenost ili pospanost, jake slabosti, dugotrajnog povraćanja, nakon mogućeg otrovanja te kod osobe sa šećernom bolešću koja ima visoku glukozu, jaku žeđ, mučninu ili bol u trbuhu. Kod kronične bolesti bubrega blaža acidoza može se razvijati postupno. Nju otkriva i liječi nefrolog, koji uz lijekove može uključiti i prilagodbu prehrane te pratiti kalij. Takvo liječenje nemojte provoditi sami.
Acidoza i alkaloza dokazuju se plinskom analizom krvi (acidobazni status), najčešće iz arterijske krvi, koja mjeri pH, kisik, ugljikov dioksid i bikarbonat. Ta se pretraga radi u bolnici i hitnoj službi, jer rezultat odmah određuje liječenje. Kućne trakice za pH sline ili mokraće ne pokazuju pH krvi ni „kiselost organizma”.
Uloga laboratorija
U izvanbolničkom laboratoriju liječnik može zatražiti pretrage koje pomažu procijeniti stanja povezana s poremećajima kiselo-lužnate ravnoteže, poput bolesti bubrega i šećerne bolesti:
- elektrolite natrij, kalij i klorid;
- kreatinin, za procjenu rada bubrega;
- glukozu;
- urin test traku i sediment, koji među ostalim pokazuju pH mokraće i ketone.
pH mokraće sam za sebe ne govori o zdravlju, jer se kreće u širokom rasponu i mijenja s prehranom i dobom dana. Liječniku je koristan kod nekih vrsta bubrežnih kamenaca i bolesti bubrega. Sve nalaze tumači liječnik, zajedno s tegobama i drugim nalazima. Krv se vadi bez naručivanja i bez uputnice, a uzorak urina prima svaka poslovnica; donesite ga što prije, najbolje unutar 2 sata. Popis poslovnica je na stranici Kontakt, a cijene su u cjeniku usluga.
Česta pitanja
Kako smanjiti kiselost organizma?
Kod zdrave osobe nema „kiselosti organizma” koju treba smanjivati: pluća i bubrezi održavaju pH krvi stalnim. Ako mislite na žgaravicu, pomažu savjeti iz odlomka o žgaravici. Ako ste umorni ili imate bolove u mišićima i zglobovima, uzrok potražite s liječnikom, a ne u pH-u.
Pomaže li ionizirana ili alkalna voda?
Nema dokaza da ionizirana ili alkalna voda mijenja pH krvi ili liječi bolesti. Važno je piti dovoljno tekućine, a obična voda za to je dovoljna.
Mogu li pH izmjeriti kod kuće trakicom?
Trakicom se mjeri pH mokraće ili sline, ne krvi. Rezultat se mijenja s obrocima i dobom dana i ne pokazuje stanje organizma.
Je li alkalna dijeta štetna?
Prehrana s puno povrća i voća u pravilu je zdrava. Problem nastaje kad se bez razloga izbacuju cijele skupine namirnica ili kad se zbog obećanja o izlječenju odgađa liječenje. Osobe s bolestima bubrega ne bi smjele same povećavati unos kalija, primjerice velikim količinama voća, povrća ili dodataka prehrani, bez savjeta liječnika.