Laboratorijske novosti

VAŽNOST HEMATOLOŠKIH I BIOKEMIJSKIH PARAMETARA U COVID 19 INFEKCIJI

VAŽNOST HEMATOLOŠKIH I BIOKEMIJSKIH PARAMETARA U COVID 19 INFEKCIJI

Iako je pandemija COVID 19 infekcije stavila naglasak na upotrebu molekularnih i seroloških pretraga koje pomažu u dijagnostici virusa te praćenju razvoja imuniteta, postavlja se pitanje koliko nam i hematološke i biokemijske pretrage mogu pomoći.

U počecima pandemije, klasične laboratorijske pretrage bile su u drugom planu, međutim postaje sve očiglednije da je COVID 19 infekcija multisistemska bolest koja zahvaća dišni, probavni, kardiovaskularni, živčani ali i druge organske sustave s toga nam hematološke i biokemijske pretrage mogu biti vrijedna pomoć u postavljanju dijagnoze bolesti te u praćenju bolesnika.

Hematološke promjene:

 Limfopenija (smanjeni broj limfocita) predstavlja najčešći laboratorijski nalaz otkriven u kompletnoj krvnoj slici bolesnika s COVID-19 infekcijom, već od faze rane infekcije. Smanjen broj limfocita praćen je porastom neutrofila te sniženim brojem trombocita (trombocitopenija).

Imunološke promjene:

Osnovno obilježje COVID 19 infekcije je odgovor imunološkog sustava na ulazak SARS-CoV-2 virusa, pa nije ni čudno da u ranoj fazi infekcije dolazi do porasta upalnih markera poput CRP-a (C-reaktivni protein), sedimentacije eritrocita, feritina i LDH (laktat dehidrogenaza).  Napredovanjem bolesti dolazi do oslobađanja i citokina IL-6, IL-2, IL-7, TNF-α, interferon (IFN)-γ…Među upalnim biomarkerima, razina CRP-a značajno se povećava već od prvih dana bolesti, a  opisana je pozitivna korelacija između povišene razine CRP-a i težine bolesti.

Poremećaji zgrušavanja krvi:

Hiperkoagulabilnost ili pojačano zgrušavanje krvi čest je pratilac COVID 19 infekcije, pa čak i u ranoj fazi bolesti, kada se vrlo često nalaze povišene razine D-dimera, fibrinogena, fibrina, produljenje PV-a (protrombinskog vremena) te APTV –a (aktiviranog parcijalnog tromboplastinskog vremena).

Zanimljivo je kako su studije potvrdile da su limfocitopenija, trombocitopenija, povišene razine CRP-a, feritina, LDH, te D-dimera i produljenje PV-a bili značajni laboratorijski parametri već u ranim fazama bolesti te mogu poslužiti kao predskazatelji pojave COVID-19 infekcije. 

Elektrolitni disbalans:

Znanstvene studije opisale su i  promjene na razini elektrolita, uključujući natrij, kalij, klorid i kalcij u bolesnika s COVID-19 infekcijom. Posebno je istaknuta poveznica hiponatremije (niska vrijednost natrija), hipokalemije (niska vrijednost kalija) i hipokalcemije (niska vrijednost kalcija) s težinom bolesti. Iako patofiziološki mehanizmi nastanka promjena nisu do kraja objašnjeni, promjene u funkciji bubrega te pojava gastrointestinalnih simptoma pridonose pojavi elektrolitne neravnoteže, podržavajući hipotezu kako je COVID 19 infekcija bolest koja zahvaća više organskih sustava.

Poremećaj u funkcioniraju jetre:

Zahvaćenost jetrenih stanica dovodi do porasta aspartat aminotransferaze (AST), alanin aminotransferaze (ALT), bilirubina te sniženje razina albumina, što predstavlja uobičajene laboratorijske nalaze u bolesnika s COVID-19. Temeljni mehanizam nastanka ovih promjena još uvijek nije objašnjen iako stanice jetre i epitelne stanice žučnih vodova eksprimiraju ACE 2 receptor.

Oštećenje mišića:

Pacijenti s COVID-19 obično imaju povišenu razine kreatin-kinaze (CK) i mioglobina. Promjene ovih laboratorijskih parametara mogu biti rezultat poremećaja u funkcioniranju bubrega, oštećenja srčanog mišića, ali i posljedica izravnog učinak SARS-CoV-2 virusa, koji može zaraziti stanice mišićnog tkiva.

Poremećaj funkcije bubrega:

Otprilike 25-30% bolesnika s COVID-19 razvija akutno oštećenje bubrega što se manifestira porastom serumskog kreatinina, što može biti rezultat ili direktnog djelovanja SARS-CoV2 virusa na bubrege ili nastaje kao posljedica poremećaja mikrocirkulacije.

Oštećenje srčanog mišića:

Zajednička karakteristika velikog broja bolesnika s COVID-19 je oštećenje srčanog mišića koje može nastati izravnim i neizravnim učincima SARS-CoV-2 infekcije, a rezultira porastom troponina i NT-proBNP (pro-B-tip natriuretskog peptida).

Iz svih navedenih činjenica, potvrđuje se važnost i uloga laboratorijskih pretraga u sklopu COVID 19 infekcije. I dok hematološki parametri svoju važnost imaju u počecima bolesti, nikako ne smijemo zanemariti multisistemsku raširenost bolesti s toga praćenje koagulacijskih, upalnih, jetrenih, bubrežnih, srčanih laboratorijskih parametara osigurava uvid u zdravstveno stanje osobe koja je preboljela COVID 19 infekciju te brzo reagiranje u slučaju patoloških nalaza.

Izvori:

  1. http://ifcc.org/resources-downloads/ifcc-information-guide-on-covid-19-introduction/5-biochemical-monitoring-of-covid-19-patients/
  2. Najim RH, Sinan Ridha KadhimSR. Biochemical and hematological parameters as a predictor for COVID -19 infection in 65 patients diagnosed by real time –PCR in Kirkuk city. Sys Rev Pharm 2020;11(5):797-799
  3. Ciaccio M, Agnello L. Biochemical biomarkers alterations in Coronavirus Disease 2019 (COVID-19). Diagnosis (Berl). 2020 Nov 18;7(4):365-372. doi: 10.1515/dx-2020-0057.
  4. Liu, Y, Yang, Y, Zhang, C, Huang, F, Wang, F, Yuan, J, et al. Clinical and biochemical indexes from 2019-nCoV infected patients linked to viral loads and lung injury. Sci China Life Sci 2020;63:364–74. https://doi.org/10.1007/s11427-020-1643-8.
  5. Lippi, G, South, AM, Henry, BM. Annals express: electrolyte imbalances in patients with severe coronavirus disease 2019 (COVID-19). Ann Clin Biochem 2020. https://doi.org/10.1177/0004563220922255
  6. Feng, G, Zheng, KI, Yan, QQ, Rios, RS, Targher, G, Byrne, CD, et al. COVID-19 and liver dysfunction: current insights and emergent therapeutic strategies. J Clin Transl Hepatol 2020;8:18–24. https://doi.org/10.14218/JCTH.2020.00018.
  7. Joannidis, M, Forni, LG, Klein, SJ, Honore, PM, Kashani, K, Ostermann, M, et al. Lung-kidney interactions in critically ill patients: consensus report of the Acute Disease Quality Initiative (ADQI) 21 Workgroup. Intensive Care Med 2020;46:654–72. https://doi.org/10.1007/s00134-019-05869-7.
  8. Lippi, G, Lavie, CJ, Sanchis-Gomar, F. Cardiac troponin I in patients with coronavirus disease 2019 (COVID-19): evidence from a meta-analysis. Prog Cardiovasc Dis 2020. https://doi.org/10.1016/j.pcad.2020.03.001