Utjecaj LDL kolesterola na nastanak i liječenje ateroskleroze
Ateroskleroza je najčešća bolest arterija u kojoj dolazi do stvaranja plaka koji sužava i oštećuje arterije. To može dovesti do srčanog i moždanog udara ali i do ostalih bolesti arterija, što čini aterosklerozu vodećim uzrokom smrti u razvijenim zemljama.
Dugo se smatralo da LDL kolesterol (engl. low density lipoprotein, kolesterol s niskom gustoćom lipoproteina) poznat i kao “loš kolesterol” doprinosi nastanku ateroskleroze. Međutim, nedavna istraživanja su pokazala da mjerenje koncentracije ukupnog LDL kolesterola nije dovoljno dobar biljeg za procjenu rizika za nastanak ateroskleroze, te da je puno bolji biljeg koncentracija malih i gustih LDL čestica.
Poznato je da LDL čestice mogu biti različite veličine i gustoće.
Male i guste LDL čestice (veličine < 25 nm) imaju veću vjerojatnost da će ući u stijenke arterija i tamo oksidirati, što uzrokuje stvaranje plaka u arterijama i dovodi do nastanka ateroskleroze.
Velike i plutajuće LDL-a (veličine > 25,5 nm) imaju manju mogućnost prodrijeti u stijenke arterija i uzrokovati aterosklerozu.
Određivanjem veličine LDL čestica, možemo razlikovati ove dvije vrste LDL čestica i time jasno razlikovati nečiji rizik za nastanak ateroskleroze.
Čak i kod osoba koje imaju normalnu koncentraciju ukupnog LDL kolesterola, veća koncentracija malih i gustih LDL čestica bit će povezana s većim rizikom za nastanak oštećenja arterija.
Također, osobe koje imaju povišenu koncentraciju LDL kolesterola, ali imaju veći udio velikih i plutajućoih LDL čestica, zapravo imaju niži rizik za nastanak ateroskleroze nego što bi se to očekivalo.
Iz tog razloga, mjerenje koncentracije malih i gustih LDL čestica može svakome pomoći u procjeni rizika za nastanak ateroskleroze te omogućuje individualizirano liječenje.
Ako testirana osoba ima povišenu koncentraciju malih i gustih LDL čestica, njoj će ponajviše pomoći promjena u načinu života (smanjiti unos ugljikohidrata) i odgovarajući lijekovi (fibrati ili niacin koji ciljano djeluju na male i guste LDL čestice), umjesto liječenja samo statinima.
Na taj način laboratorijski nalaz može pomoći liječniku da odluči o dozi lijekova, vrsti lijekova te da je u većem fokusu način života testirane osobe.
Također, određivanje koncentracije malih gustih čestica prije i poslije terapije, u pacijenata kojima treba smanjiti kardiovaskularni rizik, daje nam uvid u to je li odabrana terapija uspješno djeluje i pretvara male i guste LDL čestice u one manje aterogene veće i plutajuće LDL čestice.
U zaključku, određivanje koncentracije malih gustih LDL čestica može pomoći u:
1) procjeni rizika za nastanak ateroskleroze
2) boljoj procjeni rizika za nastanak ateroskleroze u osoba s normalnom koncentracijom LDL čestica
2) individualiziranom pristupu liječenju pacijenata s visokom koncentracijom malih i gustih LDL čestica
3) procjeni djelovanja terapije na vrstu LDL čestica i smanjenju rizika za nastanak ateroskleroze
Reference:
Autor: dr.sc. Ivana Horvat
