Prehrambena vlakna

Prema definiciji, prehrambena vlakna su biljne tvari koje naš organizam ne može probaviti ni apsorbirati. Za razliku od makronutrijenata poput ugljikohidrata, proteina i masti, vlakna su gotovo otporna na utjecaj enzima našeg probavnog sustava i probavni trakt napuštaju gotovo netaknuta.

Osnovna podjela vlakana je na topljiva i netopljiva.

Kao što im samo ime kaže, topljiva vlakna su topljiva u vodi u kojoj formiraju gelu sličnu masu koja poboljšava peristaltiku (kretnje) crijeva i daje volumen stolici.

Najčešća topljiva vlakna u pektini koji su prirodno prisutni u voću poput jabuka, krušaka i citrusa, mahunarkama i orasima. Njihova primjena je jako česta u industrijskoj proizvodnji i preradi hrane gdje se dodaju u svrhu povećanja volumena, želiranja, zgušnjivanja i stabilizacije proizvoda. Osnovno svojstvo pektina kada uđe u crijeva je vezanje žučnih kiselina, blokiranje njihovog rada i smanjenje apsorpcije masti i kolesterola. Gume i sluzi se također koriste kao stabilizatori u proizvodnji hrane, no u manjoj količini od pektina. Beta glukan nije prisutan u industrijskoj proizvodnji hrane, ali zbog svoje sposobnosti da blokira apsorpciju kolesterola nalazimo ga u obliku dodataka prehrani. Najviše je prisutan u ječmu, zobi i nekim vrstama japanskih gljiva.

Netopljiva prehrambena vlakna su gotovo u potpunosti otporna na djelovanje enzima probavnog sustava i ona iz organizma izlaze gotovo nepromijenjena. Za razliku od topljivih, netopljiva vlakna na sebe vežu vodu, bubre i daju volumen sadržaju u crijevima. Ova vrsta vlakana potiče kretanje hrane kroz probavni sustav, čime pomaže kod zatvora i neredovite stolice.

Najčešća netopljiva vlakna su celulozna vlakna koja nalazimo u svim namirnicama biljnog podrijetla, a posebice u pšeničnim mekinjama, integralnim žitaricama i kori voća i povrća. Hemicelulozu nalazimo u kupusnjačama, kori krumpira i integralnim žitaricama poput riže, a lignin u drvenastim dijelovima bilja.

Preporučeni dnevni unos vlakana ovisi o dobi i spolu osobe:
• Muškarci ispod 50 godina: 38 g
• Muškarci iznad 50 godina: 30 g
• Žene ispod 50 godina: 25 g
• Žene iznad 50 godina: 21 g

Da bismo unijeli dovoljnu količinu prehrambenih vlakana potrebno je svakodnevno jesti voće i povrće, rafinirane proizvode od žitarica zamijeniti integralnima i u prehranu uvrstiti razne sjemenke, mahunarke i orašaste plodove. Po potrebi, mogu se nadomjestiti i u obliku suplemenata poput KAL Apple Pectin.

Dakle, prehrabena vlakna:
• NORMALIZIRAJU PROBAVU tako što potiču peristaltiku crijeva;
• ODRŽAVAJU ZDRAVLJE CRIJEVA tako što smanjuje rizik od nastanka hemoroida i divertikuloze crijeva, te drugih bolesti debelog crijeva;
• SMANJUJU KOLESTEROL u serumu tako što sprječavanju njegovu apsorpciju iz hrane;
• SUDJELUJU U KONTROLI DIJABETESA tako što ometaju apsorpciju glukoze;
• POMAŽU U GUBITKU KILOGRAMA tako što ubrzavaju probavu, sprječavaju apsorpciju masti i šećera i osiguravaju dugotrajniji osjećaj sitosti nakon jela.

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!


English