Kako nesvjesno hranimo kandidu?

Rodu Candida pripadaju brojne vrste, no kad govorimo o infekcijama i upalama uzrokovanim nekom od vrsta iz navedenog roda, najčešće mislimo na Candidu albicans – prirodnog stanovnika probavnog sustava, vaginalne sluznice te sluznice gornjeg dijela dišnog sustava. Zdrave osobe rijetko obolijevaju od bolesti uzrokovanih tom gljivicom a do njezina razmnožavanja i nastanka infekcije dolazi u trenutku narušavanja ravnoteže imunološkog sustava pa kažemo da je Candida uvjetno patogeni mikroorganizam. Candida je odgovorna za oko 80 posto svih sistemskih gljivičnih infekcija. Liječenje zahtijeva interdisciplinarni pristup – farmakološko liječenje antibioticima te odgovarajuću dijetu, prilagođenu novonastaloj infekciji. Antibiotici djeluju na način da sprječavaju rast i razmnožavanje bakterija i gljivica, no oni također djeluju i na druge vrste koje prirodno obitavaju u našem tijelu i imaju pozitvnu funkcionalnu ulogu (npr. bakterije u našem probavnom sustavu koje razlažu hranu). Samim time, liječenje antibioticima nije dovoljno jer ulazimo u začarani krug gdje nam ponovo pada imunitet a za Candidu to podrazumijeva idealan okoliš za razmnožavanje. Uravnotežena i pravilna prehrana je ključna jer gljivice za svoj rast zahtijevaju hranu – šećere, a razmnožavaju se u prisustvu fermentirajućih proizvoda – octa, alkohola, mliječnih proizvoda i dr.

Iz prehrane je potrebno eliminirati sve izvore jednostavnih šećera: kruh, krumpire i sve proizvode od krumpira, rižu, tjesteninu, kolače, slatkiše, med, džemove i mermelade, bijeli šećer, smeđi sečer, umjetne zaslađivače, gazirana pića, sokove, mlijeko i sve proizvode na bazi mlijeka (iznimka su jogurt i kefir), kupovne preljeve za salatu, ocat (iznimka je jabučni ocat), kečap, majonezu, neke vrste voća (sušeno voće, banane, smokve, mango, papaja, ananas, šljive, lubenice) te naposlijetku alkoholna pića – vino, pivo, likere, žestice i dr.

Postavlja se pitanje što i kako jesti, jer lista zabranjenih namirnica je poprilično velika.

S promjenama treba počet postupno i malo po malo isključivati određenu namirnicu. Danas je izbor proizvoda dosta velik te je moguće naći adekvatnu zamjenu za bilo koju namirnicu.

No, napominjemo, Vaš oporavak te trajanje infekcije će trajati ovisno o tome koliko ste dosljedni sami sebi i načinu prehrane.

  • U svoj jelovnik uvrstite meso i jaja kao izvore proteina – piletinu, puretinu, jaja, morske plodove, ribu te manje masne komade govedine. Meso pripremajte na kvalitetnim masnoćama poput maslinovog i kokosovog ulja na način da ga pripremite na gril tavi ili pirajte u vlastitom soku.
  • Osnovu Vašeg tanjura trebalo bi činiti povrće: lisnato zeleno povrće (blitva, špinat, radič, matovilac, zelena salata), kupusnjače (brokula, cvjetača, poriluk, kupus, kelj, raštika, domaći kiseli kupus), korjenasto povrće (cikla, mrkva u umjerenim količinama, peršin, celer) te drugo povrće kao što su tikvice, tikve, rajčice, krastavci, artičoke, šparoge te avokado. Povrće je bitno zbog visokog sadržaja vlakana koji potiču probavu i čiste naš probavni sustav.
  • Salate začinjavajte isključivo jabučnim octom te limunovim sokom. Obogatite ih sjemenkama: lan, sezam, suncokret, buča, chia i dr.
  • Kao međuobrok možete pojesti voćku (jabuka, kruška, breskva, bobičasto voće), popiti svježi sok od limuna, grejpa ili naranče (nezaslađen, naravno) ili konzumirati orašate plodove poput badema, oraha, lješnjaka, indijskih oraščića i dr.

    Hrana je naš najbolji saveznik i prijatelj zdravlja, jer sve što pojedemo naše tijelo iskorištava na ovaj ili onaj način. Malim promjenama i pozitivnijim odnosom prema našem zdravlju- tijelo će nam višestruko vratiti.

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji.
Podijelite ga!


English